Saborski su klubovi načelno podržali ideju da se financiranje izbornih kampanja uredi jedinstveno za sve izbore, no dio oporbe protivi se vladinu prijedlogu smanjivanja proračunskih davanja za rad stranaka, kao i predloženim limitima ukupnih troškova kampanje, za koje smatraju da su preniski te da će manje stranke i nezavisne kandidate usmjeriti prema privatnim donacijama i klijentelizmu.
Pročitajte i ovo
Predloženim zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe predviđeno je 10-postotno smanjivanje proračunskih davanja za rad političkih stranaka te ograničavanje troškova izbornih kampanja na 8 milijuna kuna za predsjedničke izbore, 1,5 milijuna po izbornoj jedinici za parlamentarne izbore te izbore za članove Europskog parlamenta, 500 tisuća za župane i gradonačelnika Grada Zagreba, a 50 tisuća kuna za načelnike općina i lokalna predstavnička tijela.
Takva rješenja Goran Beus Richembergh (HNS) smatra 'izravnim tjeranjem kandidata i lista u ralje korporacijskih interesa'. Ustvrdio je da smanjivanje proračunskih davanja velike stranke neće ni osjetiti, ali da će male natjerati da na tržištu traže sponzore, što, uvjeren je, vodi u klijentelizam i eroziju političkog morala. Tvrdi i da bi po predloženom zakonu stranke u 2009. iz proračuna dobile sedam puta manje novca od vjerskih zajednica, što drži grotesknim, budući da vjerske zajednice nisu faktor parlamentarnog političkog života.
Predložio je da se ograničenja troškova kampanja vežu uz lokalne proračune, jer, upozorava, 'ne možemo uspoređivati gradonačelnika Komiže, koji se može osobno rukovati sa svim biračima, i gradonačelnika Splita koji za samo četiri oglasa u Slobodnoj Dalmaciji plaća više od predviđenih 50 tisuća kuna'. HNS-ovac se protivi i ideji da predsjednički kandidati uz kandidaturu moraju uplatiti polog, a izračunao je da će DIP po provjerenom potpisu na kandidaturi zaraditi pet kuna. 'Dobra im je zarada, a uz to primaju i plaću', rekao je Beus Richembergh, upitavši hoće li DIP primati i zadužnice siromašnih kandidata.
'Smokvin list hrvatske demokracije'
Predložene limite preniskim smatra i Damir Kajin (IDS), koji je prijedlog nazvao "smokvinim listom hrvatske demokracije', ustvrdivši da je on pisan za dvije stranke i 'tajkune koji su skloni bavljenju politikom, a kontroliraju medije'. 'Ovakvu glupost od zakona nema ni jedna zemlja. Takav zakon može napisati samo birokrat kojem je politika osigurala posao, koji nikad nije bio na izborima, ali od politike je dobio daleko više nego bilo koji zastupnik', ustvrdio je Kajin. Predložene granice troškova kampanja za župane i gradonačelnike nazvao je smiješnim, upozorivši da samo jedan jumbo plakat košta najmanje 100 tisuća kuna, a da, s druge strane, 'tajkuni s političkim ambicijama imaju medije, koji za njih odrađuju kroz četiri godine, a ne samo u 15 dana kampanje'.
Josipu Leki (SDP) smeta, pak, što zakon ne predviđa neovisno tijelo koje bi moglo kontrolirati financiranje kampanja 'u realnom vremenu'. 'Ovdje je za to predviđena Državna revizija, koja i sama kaže da za to nije kadrovski osposobljena niti ima pravne alate za to', rekao je Leko, upozorivši da je Državni ured za reviziju po zakonu nadležan za reviziju trošenja novca iz državnog proračuna, ali ne i privatnih donacija. Smatra da bi Državno izborno povjerenstvo (DIP) trebalo osposobiti za nadzor nad provođenjem predloženog zakona.
Branko Bačić (HDZ) uvjeren je da će novi zakon podići razinu rada i odgovornost stranaka u trošenju novca, a posebno je pozdravio smanjivanje proračunskih davanja za stranke, podsjetivši da se HDZ lani odrekao 10 posto novca i vratio ga u državni proračun. Mile Horvat (SDSS) uzvratio mu je, međutim, da će SDSS 'vrlo nerado' pristati na takvo rješenje, jer su, kaže, malim strankama saborski mandati jedini izvor prihoda. (Hina)
