Iako je u nekim dijelovima Hrvatske, praćena olujom, napravila štete, kiša koja je pala spasila je domaći kukuruz. Ipak, građani bi se mogli suočiti s brojnim poskupljenjima jer globalno tržište pogođeno je nestašicom hrane.

Galerija Kiša u Slavoniji spasila poljoprivrednike - 6 Kiša u Slavoniji spasila poljoprivrednike - 5 Kiša u Slavoniji spasila poljoprivrednike - 4 +5 Kiša u Slavoniji spasila poljoprivrednike - 3

Baranjski ratari mogu odahnuti. Nakon tri sušna mjeseca konačno je pala ozbiljnija kiša. "Baranja je dobila u prosjeku 140 litara i mogu reći da je to spasilo situaciju", ispričao nam je ratar Petar Pranjić.

Vezani članci Marija Vučković, ministrica poljoprivrede Ministrica poljoprivrede u posjetu Slavoniji malo se zbunila: "Na inicijativu Dubrovačko-neret... Vukovarsko-srijemske, oprostite" Slika nije dostupna Štete od suše premašit će milijardu kuna: "Nitko ne može očekivati da će država pokrivati troškove"

Svjetsko tržište već se suočava s nestašicom kukuruza, što je dovelo do divljanja cijena. Ono što će ratarima donijeti zaradu stočarima niže gubitke jer je kukuruz poskupio za sto posto. Trpe i mljekari. Otkupna cijena kukuruza popela se na jednu kunu i 81 lipu, a cijena mlijeka pala je na dvije kune i 46 lipa. Kilogram stočne hrane tako stoji gotovo koliko i kilogram sirovog mlijeka. Nerazmjer postoji i u proizvodnji mesa.

"Svi su farmeri u problemu, u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj. Svuda su cijene mesa zabetonirane. Vi dođete na tržnicu kila mahuna košta trideset kuna, a kila mesa košta šesnaest kuna", ističe stočar Mato Mamić.

I dok farmeri traže intervenciju države, stručnjaci kažu da će domaćeg kukuruza biti dovoljno. No iako bi se mogao i izvoziti, rekordno velike brojke ne očekuju. No cijene formiraju veliki igrači.

"Ako jedna Kina kupi takve velike i enormne količine hrane i druge zemlje koje to trebaju, onda se cijena globalno formira", objašnjava Antun Jambrović s Poljoprivrednog instituta Osijek.

Sve više prijete nova poskupljenja

Cijene rastu i drugim kulturama. Nekima nije pomogla ni kiša. Soja će tako podbaciti i do četrdeset posto. U proizvodnji hrane sve je povezano, pa Hrvatskoj od jeseni prijete nova poskupljenja.

"Nešto se mora napraviti jer sad ako je poskupilo povrće, voće, još ako ode meso gore, meso vam je glavni artikl, ako ode meso gore, bit će revolucija", zaključio je Mamić.

Suša tako prijeti i novčanicima hrvatskih građana koji bi zbog vremenskih nepogoda u svijetu mogli platiti najvišu cijenu. Novinarka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić razgovarala je stoga o mogućem poskupljenju mesa i poljoprivrednih proizvoda s Matijom Brlošićem iz Hrvatske poljoprivredne komore.

"S obzirom na to da su cijene žitarica porasle, ne bi smjelo biti poskupljenja mesa. Ako bi se trgovačke marže snizile te ako bi primarni proizvođači dobili nešto više novca, potrošači bi mogli ostati na istim cijenama. Vrijeme će pokazati jesu li trgovci spremni sniziti marže", kazao je.

Kiša u Slavoniji spasila poljoprivrednike - 3 Matija Brlošić (Foto: DNEVNIK.hr)

Već svjedočimo poskupljenjima poput cijena ulja. Naime, Kina je imala nestašicu pa zato masovno kupuje enormne količine suncokreta, što je dovelo do velike potražnje i skoka cijena.

"S obzirom na to da su cijene žitarice otišle gore, ne bi trebalo biti poskupljenja kada bi trgovačke marže bile nešto niže i kada bi primarni proizvođači s obzirom na poskupljenje žitarica trebali dobiti više novca. Potrošači bi mogli ostati na istim cijenama. Jedino bi trgovačke marže trebale biti niže. Jesu li oni na to spremni, vrijeme će pokazati", odgovorio je na pitanje može li se očekivati poskupljenje mesa Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.  

"Primarni poljoprivredni proizvođači ne mogu sniziti cijenu, kao ni uzgajivači i prerađivači. Oni po ovim cijenama ne mogu proizvoditi i one moraju ići gore. Pšenica je poskupjela, ali problem je što je kruh pet puta više poskupio nego samo brašno", istaknuo je.

Upitan je i što tu država može napraviti s obzirom na to da se ne smije direktno miješati u funkcioniranje tržišta.

"Država zasigurno može utjecati na uvoz, pravilnicima to propisati, dopustiti prvenstveno zdravu, kvalitetnu i svježu hranu. Kada to učini, tada će i cijene domaćih proizvoda porasti. Da, cijene bi bile više, no dugoročno je to bolje jer će svi biti zdraviji, jesti zdravije, a zdravstvo će trošiti manje novca na liječenje", zaključio je Brlošić.

Za kraj dodajmo kako bi bilo dobro da rast cijena prati i rast plaća. Kontaktirali smo i s Ministarstvom poljoprivrede, koje je istaknulo da je zbog krize koronavirusa već upumpalo oko četiristo milijuna kuna u poljoprivredu kroz pomoć i poticaje kako bi pomoglo proizvođačima.

Europska komisija kod ovog problema prati stanje na razini Europe i svijeta. Našu ministricu koja je tražila pomoć podržalo je i petnaest drugih zemalja, što dokazuje da je to globalni problem, no zasad nema naznaka da će biti nekih izvanrednih financijskih mjera.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju