Uoči međunarodnog dana starijih osoba još glasnije treba postaviti pitanje: brine li država o njima dovoljno, i što budućim naraštajima umirovljenika donosi najavljena mirovinska reforma.
Podijelite
Većina umirovljenica dosad je radilo do 60 i neke godine. Prema prijedlogu mirovinske reforme, za punu starosnu mirovinu morat će se raditi do 67. godine.
"Ne bi se trebalo dulje raditi, jer baš ići u grob s radnog mjesta ne bi nitko htio", smatra gospođa Mira iz Udruge Prigorčica.
"Netko ko radi na građevini, kako će on raditi tako dugo? Ne može se niti na stolici sjediti tako dugo", kaže gospođa Ljerka iz Breznice.
Do pune starosne mirovine, Jasenku iz Ivanca bi tako dijelilo više od 40 godina rada. "Radim u školi i sa 67 da budem baš mogla biti toliko i ažurna i puna energije, ne vidim da bi to moglo tako biti, tako da, to je predugo", kaže Jasenka.
U prijedlogu reforme stoji i da će se svima omogućiti povratak u samo prvi mirovinski stup. Oni koji ostanu u oba stupa, dobit će dodatak od 27 posto na uplate u prvi stup do 2002. godine i dodatak od 20,25 posto na uplate u prvi stup nakon te godine.
"Ono što mogu umiriti naše i sadašnje i buduće umirovljenike - cilj mirovinske reforme je da mirovine naravno rastu. Imali smo rast od 6,3 posto u mandatu ove Vlade, i prema tome, u tom smjeru ćemo i nastaviti", kaže resorni ministar Marko Pavić.
Možda dobro zvuči, ali kada se pretvori u konkretne brojke, taj rast je minimalan. Jer, prosječna mirovina iznosi svega 2670 kuna.
