Istražili smo: Što bi nam se sve dogodilo da sutra izađemo iz EU-a, a što priželjkuje i priziva Živi zid?

Reporter Dnevnika Nove TV Vjekoslav Đaić provjerio je što bi se dogodilo u našim životima da sada, nakon 5 godina, Hrvatska nekim slučajem odluči izaći iz Europske unije.

Pročitajte i ovo Kritizirao EU Orban ponovno podigao prašinu: "Mi nismo u ratu s Rusijom, oni su" Sastao se s Vučićem Orban iz središta Europske unije kritizirao birokrate: "Poslat ćemo ih tamo gdje im je mjesto, na smetlište povijesti"

Bio je to svečan ulazak, a sada bi nas Živi zid izgurao van. Članstvo je štetno, kažu, u minusu smo, poljoprivreda nam je loša, kao i monetarna politika. "I direktno i indirektno RH ima štete, i što prije građani to shvate, to je za njih bolje. Mi ne bismo na silu izlazili iz EU-a, kao što su nas u nj na silu i uveli, nepoštenim referendumom", rekao je Ivan Vilibor Sinčić, čelnik Živog zida.

I oni bi ga proveli, ali kad se građani odluče. Ako se odluče... Više od 100 tisuća Hrvata odselilo je u druge zemlje EU-a. Broj je, pretpostavlja se, daleko veći. Izlazak iz Unije značio bi i nešto kompliciraniji odlazak na rad u inozemstvo, jer Hrvatska više ne bi bila dio zajedničkog tržišta. Vjerojatno bi se ponovno uvele i radne dozvole, koje je većina zemalja ukinula.

Slovenija, Nizozemska i Austrija zadržale su ograničenja. Ona bi nastupila i za jedan od najpopularnijih programa za mlade - Erasmus plus. Upravo taj program omogućio je tisućama hrvatskih studenata odlazak na studij u druge zemlje. A mnogi su stranci odlučili semestar provesti i na našim sveučilištima.

Ako se ta vrata kojim slučajem ne bi zatvorila, studenti, a i svi ostali, skuplje bi telefonirali. Vratio bi se roaming. I skuplji pozivi. Vratile bi se i komplikacije s prelaskom granice. Sada nam je potrebna samo osobna, a kada Hrvatska postane dio Schengena - više nam neće trebati ni ona.

Utjecaja bi bilo i na gospodarstvo. Tvrtke koje 100 posto izvoze u Europsku uniju, zapošljavaju 240 tisuća radnika i osiguravaju zemlji veliku dobit. Pitanje je što bi bilo s kreditima, ali i raznim potporama.

Promjena bi bilo i u poljoprivrednoj politici, posebice u sustavu potpora. A ne bi nam bili dostupni ni fondovi, poput onoga za ruralni razvoj. Njegov je cilj revitalizacija sela. Inače, 40 posto proračuna EU-a zauzima upravo poljoprivreda. No, i na pitanju treba li slijediti Britance, vrijedi ona: kako siješ - tako ćeš i žeti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr