'Vjerujem da ovo može biti stabilan proračun za 2010., prije svega za jačanje gospodarstva i usmjeravanje proračunskih sredstava svima kojima to uistinu treba', kazala je premijerka Jadranka Kosor. Proračun za iduću godinu rađen je na projekciji blagog rasta BDP-a za 0,5 posto. Predviđeni deficit proračuna središnje države u idućoj bi godini bio 2,5 posto BDP-a, a dodaju li mu se deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica od po 0,1 posto, deficit opće konsolidirane države bio bi 2,7 posto BDP-a.
Pročitajte i ovo
vlada suzbija spekulacije
Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena"
Uštede u proračunu
Vlada predstavila rebalans proračuna: Pogledajte gdje se najviše trošilo, a gdje uštedjelo
U skladu s rastom BDP-a za 0,5 posto u idućoj godini planirani su 1,5 posto veći prihodi proračuna, u iznosu 112,8 milijardi kuna. Pritom se predviđa primjerice rast prihoda od PDV-a, za 5,4 posto, na 38,8 milijardi kuna, trošarina za 3 posto, na nešto manje od 11 milijardi kuna. No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker upozorava da se zbog pada gospodarskih aktivnosti i negativnog efekta gospodarske krize u idućoj godini očekuje pad prihoda od poreza na dobit (za 13,4 posto, na 8,2 milijarde kuna), poreza na dohodak (za 1,1 posto, na 1,5 milijardi) te doprinosa (za 1,1 posto, na 40,3 milijarde kuna).
Štednja na svima razinama
Premijerka ističe da proračun za 2010. prati nastojanja iskazana kroz tri ovogodišnja rebalansa - štednja na svim razinama, odricanje od svega bez čega možemo. Navela je pritom kako se primjerice troškovi reprezentacije s 50 milijuna kuna smanjuju na oko 30 milijuna, materijalni rashodi smanjuju se za 645 milijuna kuna, subvencije za 1,2 milijarde, primjerice željeznicama za 125 milijuna kuna, poljoprivredi za oko 695 milijuna kuna, itd. No, ponovila je da je 87 posto proračuna unaprijed zadano s obzirom na plaće, mirovine, socijalna davanja, itd.
Socijalna pravednost i zaštita najugroženijih
U proračunu za 2010. vodi se računa o socijalnoj pravednosti i zaštiti najugroženijih skupina, kazala je Kosor. Tako se primjerice rashodi za mirovine povećavaju za 582 milijuna kuna (na 34,6 milijardi kuna), rodiljne naknade za 110 milijuna (na 2,1 milijardu), dječji doplatak za 15 milijuna (na 1,8 milijardi kuna), raste i iznos za plaće za oko 140 milijuna (na 22,5 milijardi kuna), rashodi za nezaposlene za 35 milijuna kuna, itd.
Premijerka ističe i kako su u proračunu i dodatni rashodi za obveze vezane uz završnicu pregovora s EU. Za različite programe za taj posao predviđeno je 2 milijarde kuna, za sufinanciranje projekata iz pretpristupnih pregovora s EU 432 milijuna kuna, a povećavaju se za milijardu kuna troškovi za kamate (ukupno troškovi za kamate iznose 6,3 milijardi kuna). Te tri stavke u 2010. su tako ukupno 3,4 milijarde kuna, a ove je godine bilo 1,16 milijardi kuna, pa bi bez tog povećanja rashodi mogli biti manji za 1,3 milijarde kuna, objašnjava Šuker. Premijerka je i za iduću godinu pozvala na dodatne uštede gdje god je moguće te najavila nastavak strukturnih reformi.
>> 'Proračun pokazuje da Vlada nema kapaciteta'
Do kraja godine trebao bi biti poznat oblik reforme državne, javne uprave, a premijerka najavljuje da će se raditi i na preispitivanju sustava agencija i fondova, kriterijima za mogući preustroj sustava lokalnih jedinica, mjere usmjerene jačanju gospodarstva, reformu sustava naknada kućanstvima i građanima i prelazak na sustav cenzusa, izmjene politike državnih potpora, itd. 'Puno teškog posla je pred nama. Teških odluka bit će još"' poručila je Kosor. Vlada je Saboru, uz prijedlog proračuna za iduću godinu, poslala i projekcije proračuna za dvije slijedeće godine, kao i prateći zakon o izvršenju proračuna. Tim bi zakonom uz ostalo Vlada bila ovlaštena u idućoj godini zadužiti se do ukupno 28,5 milijardi kuna, a za financiranje obveza koje u idućoj godini stižu na naplatu i financiranje deficita. (Hina)