Za gradnju pasivnih i niskoenergetskih kuća najvažnije su subvencije i dobar nadzor na gradilištu, rečeno je na 6. Danima pasivne kuće u Hrvatskoj, manifestaciji na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu koja potiče gradnju s maksimalnom udobnošću i minimalnom potrošnjom energije.
Dani pasivne kuće, osim u Hrvatskoj, održavaju se početkom studenoga u brojnim državama EU, pa tako i u Sloveniji gdje je, zahvaljujući subvencijama, izgrađeno gotovo 250 pasivnih obiteljskih kuća. Od 2008. do 2013. dodijeljno je 90 milijuna eura subvencija, a pojedinačno se može dobiti i do 20.000 eura.
>> Znate li koliko soba ima stan u kojemu živi prosječna hrvatska obitelj?
Dobar primjer niskoenergetske gradnje u Hrvatskoj je Koprivnica gdje se gradi treća od planiranih sedam niskoenergetskih stambenih zgrada, "Šparnih hiža", po cijeni manjoj od tisuću eura po četvornom metru.
"Koprivnica je grad koji je prvi, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji, pokazao da je moguće u sustavu poticane stanogradnje (POS) napraviti projekt niskoenergetske kuće, koja troši šest puta manje energije od standarda danas dozvoljenog u Hrvatskoj i toliko ima manje emisija CO2", rekao je profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Miščević.
Uskoro će, kazao je Miščević koji je predsjednik organizacijskog odbora Dana pasivne kuće, Hrvatskoj stići račun za prebačaj dozvoljene emisije CO2, na što želimo upozoriti na vrijeme.
Napomenuo je da hrvatski stručnjaci ravnopravno s kolegama u EU rade na natječajima za projekte iz okvira EU programa Intelligent Energy Europe (IEE) i drugima. Tu su IDES-EDU, ali i Perfection i Open House, Intense, Eco-Sandwich, Croskills, Bistec, Sustainco, Passreg i Envision 2020.
Pasivnu i niskoenergetsku gradnju potiče sve više gradova i općina kroz smanjenje ili oslobađanje od plaćanja komunalnih doprinosa. Jastrebarsko, Samobor, Požega, Sveta Nedelja, neki su od njih. Grad Zagreb potpisao je Povelju o energetskoj održivosti, među 40 drugih europskih gradova, a zasad potiče nabavku solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija.
"Za niskoenergetsku obiteljsku kuću u Labinu nismo dobili nikakvih poticaja. Tek sada smo dobili za solarne kolektore", rekao je privatni investitor Dorijan Rajković, no odlučio se za takvu kuću jer donosi manju potrošnju energije i vrlo je ugodna za stanovanje. Sličnog mišljenja je i obitelj iz Strizivojne koja upravo "udara" temelje svojoj niskoenergetskoj kući.
Izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju Snježana Turalija smatra da je u subvencijama ključ za povećanje privatne gradnje u niskoenergetskom i pasivnom standardu, a profesor na Građevinskom fakultetu Bojan Milovanović ističe važnost dobrog nadzora na gradilištu.
"Treba paziti na detalje jer su vrlo bitni u takvom načinu gradnje", rekao je Milovanović i naveo da je pasivna obiteljska kuća u roh-bau fazi skuplja od klasične za 120 kuna po četvornom metru. Dodao je da u Sloveniji fond "Ekosklad", koji daje subvencije, provjerava provedbu na terenu, a tako bi trebalo biti i u nas.
Predstavljeni su i zanimljivi primjeri pasivne novogradnje i obnove zgrada u Njemačkoj, u Hannoveru, kroz pilot projekt od 32 pasivne kuće koje prosječno troše 75 kWh/m2, od čega za grijanje 12 kWh/m2. Svaka kuća prodana je s udjelom u lokalnoj vjetroelektrani koja učinkovito pokriva energetske potrebe naselja te kroz zero:e park s 300-tinjak pasivnih kuća, što je najveći njemački kvart pasivnih kuća i najveće europsko područje bez emisije CO2. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Poseban karakterSrce posebno kao i kosa: Klizala je iz čiste radosti, osvojila zlato, ali i simpatije svih, pa i konkurencije
