Ante Šprlje gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Ante Šprlje gost Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1

Tehnički ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je da spominjanje 20 sudaca koje je SOA u svome izvješću navela kao sigurnosnu prijetnju pokazuje da nije korumpiran cijeli pravosudni sustav, kao što se često doživljava u javnosti, već da mogući problem predstavlja tek uži krug pojedinaca.


U razgovoru za Hinu pri kraju kratkog mandata najmlađi ministar poravosuđa kazao je i da svom nasljednjiku ostavlja niz mjera koje bi već za dva mjeseca nakon konstituiranja nove vlasti mogle dovesti do toga da pravosuđe postane učinkovit alat građana, a najavio je i da na predstojećim izborima neće biti na stranačkim listama.

Informacija da je u SOA-inom izvješću 20 sudaca navedeno kao mogući sigurnosni problem aktualizirala je priču o nepravilnostima u sudačkim redovima. Može li se problem riješiti, primjerice, najavljenim preustrojem Državnog sudbenom vijeća (DSV)?

"DSV nikada neće biti onaj koji će moći detektirati svaki problem među sucima. To uostalom i nije njihova funkcija. Oni bi trebali birati najbolje kandidate za suce i predsjednike sudova. Ono što želimo izmjenama Zakona o DSV-u je učiniti izbor transparentnijim i dostupnijim javnosti kako bi se moglo pokazati na temelju kojih kriterija se biraju koji kandidati. Što se tiče SOA-inog izvještaja on daje jednu novinu, a to je da konačno jedna služba ipak ukazuje da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog".

Ali ne baca li vrlo ružnu sjenu na cijeli sustav već i samo spominjanje sudaca u kontekstu ugroze nacionalne sigurnosti?

"Da, ali ja bih rekao da sada većina sudaca može konačno reći da se ne može tvrditi kako je cijelo sudstvo korumpirano, već da postoje eventualne indicije za određene ljude, a ne za sve. Ja ne znam u detalje kako obavještajni sustav radi. Na kraju ja to ne mogu ni znati jer su njihovi modaliteti rada tajni, no raduje me uvijek kada tajne službe aktivno rade na razbijanju korupcijskih afera. Ali ni tajna služba nije svemoguća niti je bilo koje pravosudno tijelo svemoguće. Ako mislimo da oni mogu riješiti korupciju to je nemoguće i u najrazvijenijim i najtransparentnijim državama na svijetu. Ali svakako valja pozdraviti svaki uspjeh u razotkrivanju moguće korupcije".

Što bi vi kao sudac napravili da se nađete u lokalu s nekim svojim okrivljenikom, kao što je nedavno bio slučaj sa sutkinjom zagrebačkog Županijskog suda Jasnom Smiljanić, zbog čega je Uskok i zatražio njeno izuzeće iz slučaja Planinska u kojem se očekuje presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu?

"O konkretnim slučajevima u vezi sudaca ne želim govoriti, ali sudac svakako treba paziti da ne bude u kontaktu sa strankama. Je li u konkretnom slučaju do kontakta došlo ja to ne mogu znati niti se želim petljati u konkretan slučaj. Ja osobno nikada ne bih sjedio i jeo s osobom koja je okrivljena u slučaju koji sudim, a da li bi odmah napustio lokal to ne znam. Kako dolazim iz male sredine znalo se dogoditi da, primjerice, ovršenik koji je bio nekoliko puta na raspravama priđe i pozdravi. Da je netko tu bio s fotoaparatom i slikao trenutak gdje on klima glavom moglo bi se zaključiti da je to nekakva urota ili slično".

I vas su nakon nedavno objavljene fotografije na kojoj ste na sastanku s čelnicima Mosta prozvali da ste, kao sudac čiji mandat miruje, prekršili Zakon o sudovima. Ako se nastavite baviti politikom kako ćete se postaviti u predstojećoj predizbornoj kampanji?

"Ja se u tom slučaju nisam bavio stranačkom politikom. Mene je potpredsjednik Vlade Božo Petrov pozvao da podnesem izvješće i da se upoznamo s problemima koji se događaju u Dalmatinskoj zagori. Bilo je tu nekoliko ministara i to nije bio politički skup. Koliko sam upoznat zastupnici Mosta su se sastali dan prije, a ministri su bili pozvani izvan toga. Potpredsjednika je pozvao načelnik općine Zadvarje, a on je pozvao nas kako bi se, nakon davanja izvješća, upoznali s problemima Zagore. Netko je iz toga iskonstruirao da ću se ja baviti politikom. No, ja neću biti na stranačkim listama, neću se baviti političkim programima tako da ja što se tiče politike sam čist".

Očekujete li možda novi mandat nakon izbora?

"Ja se uopće u to ne upuštam. O novom mandatu ne razmišljam. Pustimo da o tome govori onaj tko će formirati novu vlast".

Kako ocjenjujete svoj kratki mandat u ministarstvu. Što ste uspjeli napraviti od planova koje ste zacrtali na početku mandata?

Jedna od prvih stvari koje smo napravili je bila revizija strategije razvoja pravosuđa i obnova rada savjeta za praćenje provedbe strategije. To je jedna od osnovnih stvari da bi mogli krenuti u jaču reformu pravosuđa. To smo odradili. Pripremili smo otprilike 15 zakonskih prijedloga koji su većinom reformistički i koji bi trebali utjecati na efikasnije i učinkovitije pravosuđe. Procesi su trebali biti po tim zakonskim prijedlozima pojednostavljeni i skraćeni, broj predmeta bi se trebao smanjivati, brže bi se predmeti rješavali na sudovima, a to bi na kraju imalo učinak i na promjenu percepcije građana o pravosuđu kao sporom i neučinkovitom sustavu. Nažalost, Sabor se više ne sastaje pa nije u mogućnosti usvojiti te zakonske prijedloge, ali bilo koji ministar koji dođe nakon mene imat će već spreman koncept svih reformi u svim segmentima i mislim da će u iznimno kratkom roku od doslovce dva mjeseca, na temelju tih priprema, moći napraviti sve što je potrebno da bi pravosuđe postalo učinkovit alat građana.

Jedna od važnijih stvari koje ste najavljivali prije pada Vlade bila je izmjena Zakona o parničnom postupku koji bi donio mnoge novine koje su trebale osigurati pretpostavke za veću učinkovitost, brže i ekonomičnije vođenje postupka. Koliko će izbori sve usporiti s obzirom da su novine trebale biti usvojene već u rujnu?

"Nažalost, o izmjenama se s obzirom na novonastalu situaciju neće moći raspravljati u rujnu. Realno je očekivati najranije u listopadu kada se Sabor formira. Na ovaj način će se sve malo pomaknuti, ali to neće imati neki presudan utjecaj na reforme.

Mislite li da će novi ministar nastaviti započeto kao što ste i vi nastavili projekte svoga prethodnika?

"Da. Svaki ministar nešto nasljeđuje od prethodnika. Ja sam imao nešto naslijeđeno od mog prethodnika, a moj nasljednik će imati jako puno nakon mene".

Krenuli ste u izmjene Ovršnog zakona, a udruge blokiranih su isticali da su izmjene isključivo kozmetičke, odnosno da neće riješiti agoniju više od 300 tisuća blokiranih u Hrvatskoj.

"Agoniju blokiranih može riješiti samo povećanje zaposlenosti i povećanje njihovih prihoda. Dakle nije problem blokiranih isključivo Ovršni zakon. Ja bih se usudio reći da je to njihov najmanji problem. Najveći je problem građana što nemaju novaca za plaćanje svojih obveza, a za to Ovršni zakon nije odgovoran nego oni koji su stvarali gospodarsku klimu u državi zadnjih 25 godina".

U mandatu svakog ministra pravosuđa aktualna je tema o zemljišnim knjigama, a i vi ste na početku mandata isticali da je riječ o problemu s kojim se niti jedna država nije ozbiljno pozabavila od raspada Austro-Ugarske. Novi gradonačelnik Vrgorca, blizak Mostu, pohvalio vas je da ste u kratko vrijeme na tom području riješili problem u zemljišnim knjigama koji se povlačio godinama. Jesu li pozitivni pomaci po tom pitanju napravljeni i u ostalim krajevima Hrvatske?

"Mi smo napravili plan izlaganja zemljišnih knjiga za cijelu državu, pozvali smo sve gradove i općine da se izjasne jesu li spremni sudjelovati u obnovi zemljišnih knjiga na njihovom području, kako financijski, tako i organizacijski. Imali smo dosta dobar odjek gradova i općina i temeljem toga bi se radio plan izlaganja zemljišnih knjiga. Taj plan je jako bitan jer se do sada radilo bez jasne koncepcije o tome koje zemljišne knjige trebaju imati prednost i tko će davati potporu pa se nije mogla napraviti jasna organizacija i na temelju organizacije i općenito plana se nije moglo predvidjeti što će se u Hrvatskoj događati sa zemljišnim knjigama u nekom idućem razdoblju.

Jeste li i dalje optimistični da će se stvari riješiti?

"Da. Ali svatko tko misli da se zemljišne knjige mogu riješiti za dvije, tri ili pet godina je u teškoj zabludi. To je proces koji će se sigurno rješavati barem jedno ili dva desetljeća". (Andrej Matijašec/Hina)