Sporazum o mobilnosti studenata za veću razmjenu znanja

Kako je priopćeno danas sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, studenti mogu tijekom preddiplomskog programa u bilo kojem semestru izabrati određeni broj predmeta na nekom od postojećih ekonomskih fakulteta i odjela u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo Vojne tenzije Putin zaprijetio moćnoj istočnoj zemlji: "Ako se to dogodi, donijet ćemo odluke koje vam se neće svidjeti" Bijela kuća još se nije oglasila Objavljen tekst sporazuma između Rusije i Sjeverne Koreje: Treba li ostatak svijeta biti zabrinut?

Po povratku na matični fakultet položeni predmeti priznaju se studentu po povratku na matični fakultet u iznosu ECTS bodova koje je ostvario položivši ispit. Student može ostvariti trajni prijelaz s jednog ekonomskog fakulteta i odjela na drugi tek nakon stečene prvostupničke svjedodžbe.

Sporazum su potpisali dekani ekonomskih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Splita, Zagreb, kao i dekan Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i pročelnica Odjela za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta u Puli. 

Akademska mobilnost u Hrvatskoj izrazito niska

Akademska mobilnost u Hrvatskoj vrlo je niska te se procjenjuje da tek 0,02 posto hrvatskih studenata studira u inozemstvu, a samo 0,3 posto studenata sudjeluje u programima razmjene, rečeno je na današnjem predstavljanju priručnika "Povećanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice: Ulazak Hrvatske u program Erasmus".

Radi se o hrvatsko-engleskom priručniku koji donosi akcijski plan za ulazak hrvatskih sveučilišta u program Erasmus, najveći i najznačajniji program Europske unije za razmjenu studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. Hrvatska nema sustavnog prikupljanja podataka o akademskoj mobilnosti što onemogućuje stvaranje politike vezane za akademsku mobilnost, kazao je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja, koji je i izdavač knjige.

U zemljama EU 2,9 posto studenata studira u inozemstvu, kazao je Šćukanec istaknuvši da je upravo stoga pokrenut program Mobil (Povećanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice), u okviru čega je napisan priručnik koji je platforma za ulazak Hrvatske u Erasmus.

Danijela Dolenec iz Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja iznijela je rezultate prvoga istraživanja akademske mobilnosti u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja provedeno na sedam sveučilišta.

Rezultati pokazuju da je mala ponuda programa i kolegija na stranim jezicima, što je najveće ograničenje kapaciteta mobilnosti hrvatskih sveučlišta.

Uz to, nejasni su financijski aspekti razvoja mobilnosti, nedovoljni su smještajni kapaciteti, a administrativna praksa koja se odnosi na dolazne studente je uglavnom komplicirana i diskriminatorna.

Filip Gašparović iz Agencije za mobilnost i programe EU predstavio je program koji nije Erasmus ali ima isti cilj - akademsku mobilnost. Program se bazira na sveučilišnim bilateralnim sporazumima a obuhvatio bi 150 studenata i 30 profesora.

Objavit ćemo idući tjedan poziv zainteresiranima na svim hrvatskim sveučilištima, najavio je Gašparović istaknuvši da će prioritet biti razmjena s Austrijom, a potom i ostalim zemljama EU.

U Erasmus programu trenutno sudjeluje više od 2100 visokoobrazovnih institucija iz 31 europske zemlje. Program je pokrenula Europska komisija 1987. a cilj je da do 2013. u Erasmusu godišnje sudjeluje dva posto od ukupnog broja europskih studenata.