Na problematiku suzbijanja zlouporabe droga tijekom 2012. utrošeno je 620 milijuna kuna javnih sredstava, a jesu li učinkovito iskorištena i kako ih ubuduće bolje usmjeriti pokušao je odgovoriti znanstveno-istraživački projekt Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).
Pročitajte i ovo
zločinačko udruženje
Akcija USKOK-a u tijeku: Pala osoba povezana s drogom
detalji akcije
Dilao drogu u Danskoj pa novac ulagao u luksuzne nekretnine na Korčuli: Pale i dvije Hrvatice
Ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković rekao je da 620 milijuna kuna, koliko je 2012. utrošeno na problematiku suzbijanja zlouporabe droga, čini 0,52 posto javnih troškova i naglasio je da će im znanstveno-istraživački projekt koji su naručili od EIZ-a pomoći da novac upotrijebe još učinkovitije u postizanju dva cilja: u smanjenju ponude droge na tržištu i smanjenju potražnje za drogama preventivnim i drugim mjerama.
7-godišnji dječak u školu donio pune džepove bakinog heroina
Petković je izvijestio da će Ured za suzbijanje zlouporabe droga, u suradnji s nadležnim ministarstvima, uskoro raspodijeliti i 13 milijuna kuna odabranim nevladinim udrugama koje se bave tretmanima ili prevencijom napominjući da ih se na natječaj bilo javilo 100-tinjak.
Ravnateljica EIZ-a i voditeljica projekta Dubravka Jurlina Alibegović rekla je da se javna sredstava troše od Ministarstva zdravlja do Ministarstva pravosuđa, zatim u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u županijama, gradovima i nevladinim udrugama i to za prevenciju zlouporabe droga, tretmane, kazneno - represivni sustav i socijalnu integraciju.
Nakon utvrđivanja specificiranih rashoda od 100 milijuna kuna i ukupnih troškova, pokušali smo utvrditi je li novac dobro iskorišten, a sljedeći krak je utvrditi koliko društvo ima štete i koliko ga unazađuje problematika zlouporaba droga.
Profesor Zoran Zoričić, liječnik KBC-a 'Sestre milosrdnice' i voditelj Referentnog centra za droge i alkohol Ministarstva zdravlja naveo je da je u Hrvatskoj sve manji broj novoregistriranih ovisnika o opijatima.
'U zadnjih 10-ak godina taj broj je pao s više od tisuću na oko 300 novoregistriranih ovisnika o opijatima', kazao je, ali i upozorio da, baš kao i druge zemlje EU, imamo sve veći broj uporabe tzv. kanabinoida i psihostimulansa posebno među mladima od 15 do 25 godina, pa je zato naglasio važnost preventivnog rada u školama.
Sve veći broj ovisnika u Srbiji: Najmlađi narkoman ima samo 13 godina
'Dosadašnji dio priče kroz supstitucijsku terapiju na području opijatskih ovisnosti očito je dao dobre rezultate, a sada moramo ići na psihosocijalni dio pristupa', rekao je Zoričić i dodao da je trenutno 7000 do 17.000 mladih prošlo kroz program i sustav za registraciju.
Naveo je da je najveći broj ovisnika u Istarskoj županiji te Rijeci, Zadru, Splitu i Šibeniku i dodao da primorske županije prednjače po broju ovisnika u odnosu na primjerice Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-križevačku županiju te da su razlike prilično drastične jer ih je u primorskim županijama nekoliko desetaka puta više.
'Terapija održavanja miče ih s ulice, smanjuje broj onih koji se drogiraju, stopu uličnog kriminala, prostitucije, obolijevanja od HIV-a i hepatitisa. Tu možemo biti ponosni jer smo uspješniji od zemalja u EU okruženju', kazao je Zoričić te podržao rad nevladinih udruga koje su im, kako je rekao, 'produžena ruka' na području rehabilitacije.
Hvalevrijednim je ocijenio napore EIZ-a u procjeni učinkovitosti javnih rasohoda u području suzbijanja zlouporabe droga, ali i upitao može li se procijeniti sreća jedne obitelji kad njezin član, nakadašnji ovisnik, bude izliječen. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook