Da ta pojava postaje sve veći problem, pokazuju i podaci Plavog telefona. Ove godine imali su dvostruko više poziva koji se tiču nasilja.
I dječji psiholozi i psihijatri imaju više posla, jer sada škole na bilo kakvu sumnjivu situaciju šalju djecu i adolescente njima na razgovor.
"Ono što je strašno, to je i fenomen nakon Beograda - idealizacija dječaka koji je učinio to što je učinio. Jedna, ja bih rekla, romantizacija kod djevojaka, ali nažalost i kod dječaka koji smatraju da je njegovo, način kako se on ponio i što je uradio zapravo način kako se treba obračunati s onima koji ti čine nekakav oblik nepravde", navodi Katarina Dodig Ćurković iz KBC-a Osijek.
"Mi trebamo kazniti sami sebe koji smo izgradili društvo u kojem djeca smatraju da biti agresivan, biti bezobrazan prema nekome, je nešto kako ćeš postići cilj i zapravo kako nećeš za to biti odgovoran", dodala je.
Savjet stručnjaka je uvijek isti - razgovarajte s djecom, pratite što rade, s kim se druže, kako im je u školi i sl.
Samoozljeđivanje u porastu
Reporterka Dnevnika Nove TV Viktorija Bednjanec razgovarala je s psihologinjom Ines Begčević, stručnjakinjom koja svakodnevno savjetuje mlade i odrasle po pitanju mentalnog zdravlja.
"Nama se najviše javljaju adolescenti i mladi. Žale se na tegobe vezane uz anksiozne smetnje, bilo vezano uz ispite ili društvene situacije, brige oko izgleda su česte", navodi Begčević.
"Trenutno su jako aktualni problemi s učenjem i kraj školske godine. Tu su i depresivne smetnje i samoozljeđivanje u velikom porastu. Imamo puno upita, i za savjetovanje uživo, i za savjetovanje putem emaila te čak i za to postoji lista čekanja jer je potražnja velika", dodaje.
Pročitajte i ovo
O slučaju u Beogradu i njegovu utjecaju na mlade kod nas navodi kako se on izazvao široki spektar ljudskih doživljaja.
"To je šok, to je nešto što se do sada nije vidjelo tako da možemo očekivati razne reakcije, od stresa do toga da će se netko možda i nasmijati jer se oni odvoje od te situacije budući im je ona nepojmljiva i teška za prihvatiti", objasnila je Begčević.
"Imamo dva uha i jedna usta"
Na pitanje novinarke što roditelji sada mogu učiniti, pogotovo oni čija su djeca u pubertetu i odupiru se savjetima, Begčević odgovara da se to trebalo graditi prije puberteta.
"Odmalena treba poticati djecu na razgovor. Veći je problem slušati, a ne odmah pričati. Imamo dva uha i jedna usta i to treba zapamtiti. Treba ih pitati kako su, što znaju, otvarati teme da oni mogu govoriti slobodno", dodala je.
O tome mogu li roditelji ući u korak s društvenim mrežama i tehnologijom koja svakodnevno napreduje, Begčević navodi da je najbolje adolescentu pristupiti iz pozicije znatiželje, ali iskrene znatiželje.
Pročitajte i ovo
"Možda će se vidjeti i neke dobre strane toga, a ne samo negativne", zaključila je.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u četvrtak je u Saboru poslala jaku poruku. Rekla je - 'naša djeca nisu dobro i bojim se da nismo na dobrom putu'.
Najnoviji podaci kažu - 44 tisuće djece ima određene poteškoće u mentalnom zdravlju. Uz to sve je niža dob u kojoj se pojavljuju suicidalne misli.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
Opasna točkaFOTO Noćna mora građana, pitanje je dana kada će se nešto opasno dogoditi: "U jednom trenutku zapljusnuo me cunami, protrnula sam"
-
Zone ograničenjaSezona je svinjokolje, no vrijede nova pravila: "Ja seljak vodim papirologiju - vraga, ne znam ni na mobitel..."
