Rehnu smo rekli 'da', da ne bi odmah rekli 'ne'

Premijer Borut Pahor nakon jučerašnjeg trećeg konzultativnog sastanka sa stranačkim liderima rekao je da Rehnov prijedlog neće prihvatiti ni u mogućem dopunjenom obliku 'ako bi ocijenio da on ne ispunjava uvjete koji štite slovenske vitalne interese u dovoljnoj mjeri'. Da je takvo stajalište slovenskog premijera zapravo diplomatski sročena odbijenica, sugerira naslov iz ljubljanskog 'Dela': 'Slovenija je (Rehnu) rekla 'da', kako bi izbjegla da mu odmah kaže 'ne'.

Pročitajte i ovo Najbolje rješenje Pahor u parlamentu branio arbitražni sporazum Kontakt, spojnica... Rehn ne bi o promjenama u svom prijedlogu iz lipnja

>> Rehn: Iscrpio sam svoju kreativnost u hrvatsko-slovenskom sporu

Slovenija će zahtijevati da se u arbitražnom sporazumu navede mogućnost povratka na bilateralne pregovore Slovenije i Hrvatske, uz mogućnost političkog posredovanja ili nekog drugog načina za mirno rješavanje spora Ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' navodi pak da 'malo tko od slovenskih političara vjeruje da će Rehn uvažiti slovenske primjedbe' na ponuđeni sporazum o arbitraži. Ukoliko Rehn ne prihvati slovenske amandmane, a malo tko vjeruje da će ih prihvatiti, onda je sudbina njegova prijedloga 'zapečaćena', piše list. Iako slovenski amandmani na Rehnov prijedlog nisu službeno objavljeni jer će o njima u četvrtak odlučivati vlada, vodeći slovenski mediji poput 'Dela' i Slovenske televizije navode da ih je pet.

Pet slovenskih amandmana

Prvi zahtjev je da se pitanje kopnene i morske granice te 'kontakt slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem' rješavaju zajedno, drugo da arbitražni tribunal o granici presuđuje po 'načelu pravičnosti' (ex aequo et bono). Treći uvjet je, kako se navodi, da do deblokade hrvatskih pristupnih pregovora može doći tek nakon ratifikacije sporazuma o arbitraži, a četvrti izmjena o načinu sastavljanja petočlanog arbitražnog suda: predsjednika arbitraže imenovala bi Europska komisija, a on bi nakon toga imenovao još dva člana, čime bi se isključila uloga Međunarodnog suda pravde (ICJ) sadržana u prijedlogu koji je Hrvatskoj i Sloveniji dao Rehn.

Kao petu dopunu, navode mediji, Slovenija će zahtijevati da se u arbitražnom sporazumu navede mogućnost povratka na bilateralne pregovore Slovenije i Hrvatske, uz mogućnost političkog posredovanja ili nekog drugog načina za mirno rješavanje spora. 'Delo' u komentaru od srijede navodi da Rehnov prijedlog zapravo i nije 'tako katastrofalan' za Sloveniju kakvim se ponekad prikazuje u javnosti, te da bi ga ona mogla prihvatiti ako Rehn prihvati njene amandmane čiji je smisao u osiguranju kontakta s otvorenim morem, čime bi Slovenija osigurala status 'pomorske države'.

Slovenci nezadovoljni dikcijom Rehnovih prijedloga

Slovenska politika nezadovoljna je sadašnjom dikcijom iz nekoliko članaka Rehnova prijedloga jer ih razumije kao moguće slaganje s navodnim 'jednostranim potezima' Hrvatske koja je, kako se tvrdi, činila 'jednostrane korake' i 'prejudicirala graničnu crtu' te tako 'promijenila' stanje zatečeno prilikom osamostaljenja dviju država 25. lipnja 1991. godine, navode slovenski meidji.

'Dvosmisleno je i nedosljedno da se u petom članku nacrta Rehnova sporazuma navodi da nijedan dokument ili čin nakon 25. lipnja 1991. godine ne može prejudicirati pravorijek arbitraže, dok se u desetom članku navodi da je arbitražni sud nadležan za sve privremene mjere za koje ocijeni da su potrebni za očuvanje sadašnjeg stanja. Takva formulacija odgovara samo onomu koji je nakon 25. lipnja 1991. godine stekao nešto što mu ne pripada', navodi se u komentaru vodećeg slovenskog lista.

'Delo' navodi da bi ispravak tog članka te preformulacija trećeg članka iz kojega nije jasno hoće li arbitraža odlučivati o teritorijalnom razgraničenju ili samo o režimu korištenja morskih prostora, pomogli Pahoru da se možda odluči za prihvaćanje Rehnova prijedloga. Kad bi se riješile dileme iz nekih nejasnih članaka i formulacija, slovenska politika možda ne bi imala problema da Rehnov prijedlog konačno prihvati', ocjenjuje 'Delo' od srijede.