Vlada povećava minimalac i studentsku satnicu, Plenković o dogovoru sa sindikatima: "Povećavamo plaću, božićnicu, uvodimo uskrsnicu…"

Galerija 10 10 10 10

tri vijesti o kojima se priča VRHUNSKA REAKCIJA Herojski strojovođa spriječio nesreću, pa pijanoj vozačici rekao rečenicu za pamćenje otkazani letovi Zrakoplov sletio s piste u Zagrebu! Obustavljen sav promet, oglasili se iz zračne luke SVI SU BILI ZA Hrvatska od danas ima novi spomendan: Evo što ćemo slaviti svakog 5. lipnja

U uvodnom govoru premijer Plenković čestitao je svima "na sedam godina rada Vlade". Potom je najavio dizanje minimalca, studentske satnice i plaća. 

"Na sjednici Vlade minimalnu plaću dižemo na 840 eura bruto.To znači da ćemo minimalnu plaću u našim mandatima više nego udvostručiti. Prije sedam godina bila je 414 eura. Studentsku satnicu povećavamo na 5,25 eura", najavio je premijer u uvodnom govoru.

Prema tome minimalac bi od prvog siječnja trebao biti 672 eura neto. Studentska satnica bila je dva eura, a danas iznosi 4,48 eura. Od 1. siječnja ona će iznositi 5,25 eura, najavljeno je. 

Na sjednici će biti predložen i Zakon o hrvatskom jeziku. Plenković se prisjetio i prvog govora na hrvatskom jeziku u Saboru, što je dotad, kaže, bilo nezamislivo. Podsjetio je i na zaključak Sabora kojim je prihvaćen prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog. "Cilj je ovog zakona da se očuva dragocjena vrijednost jezika", rekao je i dodao da se Hrvatska na taj način pridružuje mnogim državama koje imaju zakone o jeziku. Dodao je kako je obveza Vlade skrbiti o jeziku, osobito u vremenu globalizacije.

Govorio je i o dogovoru sa Sindikatima javnih i državnih službi. Kaže da su se s njima vrlo brzo dogovorili.  Raste im osnovica za 5 posto. Božićnica raste na 300 eura, dok će uskrsnica biti 100 eura. 

"Zaposlenici će imati nekoliko sukcesivnih povećanja plaća. To govori o brizi Vlade prema zaposlenicima", dodao je. Najavio je i kako 250 tisuća eura pomoći ide za Libiju te 250.000 eura za Ukrajinu. 

Osvrnuo se na pojeftinjenje goriva. "Bez naših mjera bilo bi sve 10 do 15 centi skuplje". Osvrnuo se i na događanja u Saboru. 

"Zahvaljujem velikom dijelu zastupnika, ali i dijelu oporbe koji se nije upustio u primitivni način djelovanja jučer u Saboru", rekao je. 

"Riječ je o 20 zastupnika, lončara i lupetala. Poslali su oni time političku poruku, to je bio očaj, nestrpljivost, opstrukcija... Htjeli su neviđenim korištenjem stanki odgoditi izvješće. Boli ih kada čuju izvješće", rekao je premijer. 

"Nisu u tome uspjeli, kad sam shvatio to, unatoč buci, održan je govor, ali je javnost čula."

Rekao je i kako se za Grad Zagreb, kojemu su vrhunsko postignuće plave vrećice koje nitko ne kupuje i ne koristi i koji je postao promenada za divlje svinje, nitko ne brine. "To je stečevina onoga što rade u Gradu, a na razini države je to lupanje, opstrukcija. To su preuzele antisistemske male stranke i pojedinci iz nekad velikih stranaka. Zato je ta razlika između nas i njih u tom minornom dijelu oporbe", rekao je Plenković.

Opet je govorio o dvije Hrvatske. Jednoj koja gradi, a druga koja ruši. Potom se hvalio što će sve ostati iza njegove Vlade. 

"Netko mi je sugerirao da danas ponovo govorim o izvješću o radu Vlade, ali neću, ali reći ću nešto o uspjesima. Iza nas će ostati Pelješki most, avioni, autocesta Zagreb - Sisak, Istarski ipsilon... Ostat će snažan gospodarski rast", ponoo se premijer pohvalio uspjesima. 

"Ne volim dijeliti narod, ali dijelim trećinu oporbe, imaju jatake u medijima, ali neće u tome uspjeti. Mi smo dio Hrvatske koja želi dobro, a oni neka budu lupetala, kao što je Milanović napravio presedan... Ovi valjda računaju kad on može biti demonstrirati silu, onda valjda misle da mogu i oni. Ovo jučer loše je i za njih... njihovim ponašanjem naša su postignuća još vidljivija."

Pročitajte i ovo ANALIZA IVANA ODRČIĆA Dolazi zima, hoćemo li se imati čime grijati? Najveći rizik leži u odlukama dviju država: "Tim činom cijene plina bi eksplodirale"

Uredba Vlade

Vlada je u srijedu donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura. Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđuje se u bruto iznosu od 840,00 eura. Sadašnji iznos minimalne plaće je 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto.

Uredba će biti objavljena u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Vlada je povećala i studentsku satnicu, s 4,48 na 5,25 eura. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je udio minimalne plaće u prosječnoj plaći porastao na više od 54 posto.

Neto minimalna plaća po njegovim će riječima iznositi približno 677 eura, što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za više od sto eura. Iznos minimalne plaće vlada određuje svake godine do 31. listopada za iduću godinu, nakon konzultacija s poslodavcima i sindikatima.

U saborsku proceduru upućen Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku

U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u srijedu uputila prijedlog zakona o hrvatskom jeziku kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.

Donošenjem tog zakona skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put bi dobila nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Cilj je zakona, rekao je, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo.

Zakon se u proceduru šalje, kazao je premijer, u povodu 180. obljetnice važnoga događanja u hrvatskoj povijesti, a to je 2. svibnja 1843. godine kada je Ivan Kukuljević Sakcinski prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, s obzirom na to da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku.

Podsjetio je i na zaključak Sabora od 23. listopada 1847. godine, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi. "Cilj zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz koje progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ", istaknuo je premijer.

Hrvatska bi se donošenjem zakona pridružila brojnim europskim državama (Francuska, Slovačka, Poljska, Litva, Slovenija, Švicarska, Belgija) koje imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika, dodao je. Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.

S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, naglasio je premijer, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije. A to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi, rekao je uz zahvalu Matici hrvatskoj na inicijativi za donošenje zakona.

"Zakonom se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja niti se njime regulira privatna komunikacija. Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.

Zakonom se predlaže da, radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, Vlada osigura izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera.

Predlaže se i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje bi imalo predsjednika i 14 članova, kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba.