10:15 Sjednica Sabora nastavljena je raspravom o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godinu.
Pročitajte i ovo
10:05 Branko Hrg (Klub HDS/HSLS /HDSSB) upitao se koja je u svemu bila uloga tadašnjeg predsjednika Sabora Mostovog Bože Petrova.
"Je li on stvarno znao za sve što se je događalo? Da li je bio uključen u sve ovo što se je pripremalo za zakonski prijedlog i za spašavanje Agrokora ili nije? Nerazumljivo mi je da netko tko je navodno bio upoznat sa svime, tko je aktivno sudjelovao u svemu, danas bude najžešći kritičar aktivnosti koje se provode po tom istom zakonu", pitao je Hrg.
9:50 Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, rekao je kako je međunarodni ugled Hrvatske srozan, i to zbog afere Hotmail.
"Razlog je najveća korupcijska afera u povijesti Hrvatske, teška najmanje 500 milijuna kuna. Pitanje za povjerenika Peruška – zašto nije dostavio dokumente Trgovačkom sudu, koliko će dobiti Borg grupa za savjetovanje u Agrokoru? Zašto nije dostavio vjerovničke skupine za formiranje stalnog vjerovničkog vijeća što je uvjet za nagodbu? Govori da nema potrebe formirati stalno vijeće, a to je laž i samo još jedan od dokaza da ova vlast želi prikriti svoju gramzivost. Ako je Dalić morala otići, s pravom postavljamo pitanje zašto DORH ne postupa. Premijer izjavom da savjetnici trebaju vratiti novac insinuira sumnju da je počinjeno kazneno djelo. U ovoj je aferi toliko slučajnosti da je to za Guinessovu knjigu rekorda, a svaka sličnost sa stvarnim osobama je slučajna", rekao je Bernardić.
Očito je, naglasio je, da je grupa Borg pokušala ostvariti vlasiti interes i kroz HEP i kroz INA-u.
"Sve mi to sliči na zločinačko udruživanje. Tražimo raspuštanje Sabora i raspisivanje prijevremenih izbora. Pozivam i zastupnike nacionalnih manjina da glasaju za to. Svjesni su da su pogriješili kada su dali podršku Martini Dalić, pokažite da niste umočeni u ovih 500 milijuna kuna tešku aferu", poručio je Bernardić.
9:40 Goran Beus Richemberg (GLAS) rekao je kako je afera Hotmail ubila legitimitet sadašnje Vlade.
"Afera će imati svoj nastavak i izvan medija; vidimo to po najavama iz HOK-a, Uskoka, Povjerenstva za sukob interesa... Slučaj može eksplodirati svima nama u lice, usred turističke sezone. Treba optimizirati ciljeve", istaknuo je Richemberg pozvavši premijera da dođe u Sabor pred zastupnike.
9:35 Branimir Bunjac (Živi zid) upozorio je na problem u području ljudskih prava i prava djece.
"Za njega svi znaju, ali nitko nije reagirao. Romi u Međimurju prodaju djevojčice za tzv. udaju, ali nikad ne dođe do veze. Prodaju djevojčice kad navrše 15 godina, pa i ranije. Prosječna cijena za koju se prodaju Romkinje iznosi 15.000 kuna. Mnoge djevojčice rađaju, još u 5. i 6. razredu osnovne škole. Svaka Romkinja koja je prodana ili je rodila mora prekinuti školovanje. Postaju socijalni slučajevi isto kao i njihova djeca. Navodni ženici ponekad su puno stariji od djevojčica koje kupuju, a onda ih ponekad vraćaju kućama pa ih roditelji opet preprodaju. Kako je moguće da u 2018. toleriramo ili ne želimo znati za ovaj problem?" upitao je Bunjac poručivši institucijama da reagiraju jer je, kako je rekao, romskim djevojkama potrebna pomoć države i društva.
U 20 godina u razminiranje utrošeno 5,5 milijardi kuna
Unatrag 20 godina Hrvatska je za razminiranje utrošila gotovo 5,5 milijardi kuna, od završetka Domovinskog rata u minskim incidentima stradalo je 595 osoba, 203 smrtno, ali je prošla godina bila prva bez minskih žrtava, istaknuto je u srijedu u Hrvatskom saboru koji je raspravio izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim sredstvima u 2017. godini.
Početkom prošle godine minski sumnjivo područje prostiralo se u devet županija, na 447 kilometara četvornih i bilo obilježeno s oko 14 tisuća oznaka, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.
Plan protuminskog djelovanja za prošlu godinu nije izvršen, od predviđenih 58,3 kilometra četvornih, razminirano je 36,5, od osiguranih 505 milijuna, potrošeno je 347 milijuna kuna. Kasniji početak razminiranja proračunskim sredstvima, promjena metodologije izračuna razminirane površine, neki su od razloga, objasnio je državni tajnik.
Obavljen je ogroman dio posla, no minski problem još postoji, istaknuo je Katić navodeći da je cilj Hrvatske da se se razminiranje obavi u što kraćem roku, te da se uz domaća sredstva u što većoj mjeri koriste sredstva iz europskih fondova.
Preostaje razminirati 405 kilometara četvornih
Za razminirati je preostalo oko 405 kilometra četvornih što se neće moći napraviti do 1. ožujka 2019., pa je Vlada predložila da se rok za konačno razminiranje produži za sedam godina, na 1. ožujka 2026.
Tempom razminiranja i procesima u tom poslu, oporba nije zadovoljna.
Svake se godine troši sve više novca, čisti sve manje prostora i pronalazi sve manje mina, lani samo 1300, konstatira Branimir Bunjac (ŽZ) i dodaje kako je nevjerojatno da se čiste i minski sumnjiva polja. Netko u uredu procijeni neko područje miniskim sumnjivim, izlazi poritotehničar, da bi se otkrilo da tamo nema ni jedne mine, kaže zastupnik i dodaje da na 28 pregledanih područja nije pronađena ni jedna mina.
Bunjac tvrdi da su neke afričke zemlje puno efikasnije u razminiranju od Hrvatske, a nemaju sredstva EU, niti su bogate kao Hrvatska. Mozambik je u 20 godina očistio zemlju od mina, ovakvim tempom, Hrvatskoj bi za to trebalo 150 godina, tvrdi.
Dosadašnjim tempom, minimalno će trebati 13 godina da Hrvatska bude razminiranja, a ako ne bude sredstava iz EU, to će onda trajati tko zna koliko godina, izračunao je Ranko Ostojić (SDP) držeći da podaci upućuju da je netko zainteresiran da razminiranje bude dobar biznis, da se Hrvatska tako skoro ne očisti od mina.
Glavni zaključak Izvješća treba biti novi program razminiranja i financiranja koji će biti realan, ali ambiciozan, kaže Vesna Pusić (Glas), koja pita i zašto je lani na razminiranju bilo angažirano 40 različitih tvrtki, tumačeći da je u tim okolnostima teško držati ujednačenu kvalitetu. (N.C./Hina)
