Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je u utorak da odluka Vlade predstavlja "korak unazad u dostignutim demokratskim standardima kolektivnog pregovaranja i još jednu potvrdu katastrofalne politike plaća u Hrvatskoj".
Istaknuli su kako je pitanje bi li pravosuđe u odnosu na zdravstvo, obrazovanje i druge velike sustave došlo do izražaja bez štrajka, ali da na koji god način on završio, Vlada pitanje plaća u pravosuđu neće moći ignorirati.
Sindikat znanosti smatra da je Vlada odlučila slomiti štrajk u pravosuđu neisplatom plaća, nakon što već isto nije uspjela sudskim putem, a smatraju da je to čin koji dodatno obezvrjeđuje poziciju tih ljudi.
Pročitajte i ovo
Ocjenjuju kako zahtjevi pravosudnih zaposlenika nisu posljedica nerealnosti štrajkaša, već toga što ih vlada dugo zanemaruje i što su u teškoj egzistencijalnoj krizi u koju ih je gurnula inflacija.
Iz sindikata upozoravaju da se politika plaća u Hrvatskoj najčešće svodi na kalkuliranje Vlade o tome kako na svojim zaposlenicima što više uštedjeti.
Smatraju da u takvim okolnostima svaki ministar ispod stola pokušava izboriti bolju poziciju za svoj resor pa se "parcijalno i nesustavno narušavaju međuodnosi u plaćama, a neki vitalni dijelovi sustava ostaju potpuno zaboravljeni".
Nezadovoljni su i što se Vlada, umjesto jačanja kolektivnog pregovaranja, okrenula nesustavnim ispunjavanjem parcijalnih zahtjeva.
Pročitajte i ovo
"S takvim pristupom plaćama, štrajkove poput ovoga nije teško očekivati", priopćio je Sindikat znanosti, u kojem zaključuju da je štrajk zaposlenih u pravosuđu "već itekako uspio".
Tvrde da se izvorište tih problema nalazi u politici plaća i da bi umjesto kažnjavanja ljudi na egzistencijalnom rubu bilo primjerenije da Vlada sama sebi prestane isplaćivati plaću dok ne uredi sustav plaća na pravedan način.
