Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozvao je u utorak ministra financija Slavka Linića da odmah ukine postojeći model drugog mirovinskog stupa, jer je štetan za državu, radnike i umirovljenike.
Pročitajte i ovo
U otvorenom pismu Liniću SUH zagovara hitno ukidanje postojećeg modela drugog stupa, povrat akumuliranih sredstava od blizu 58 milijardi kuna u prvi javni mirovinski stup, te postupno uvođenje profesionalnog modela mirovinske štednje doprinosima zaposlenih i poslodavaca, odnosno dobrovoljnog stupa po ugledu na većinu europskih zemalja.
SUH podržava Linićevu najavu da se izlaz iz proračunskog deficita može tražiti u okviru drugog mirovinskog stupa, jer su to učinile gotovo sve europske zemlje koje su takav model uvele po preporuci Svjetske banke.
'Očekivanja su bila pogrešna'
Pritom se ne radi, kako govore glasnogovornici bankarskog lobija, o nacionalizaciji privatne štednje, jer je drugi stup nastao na bazi oduzimanja 5 posto doprinosa iz prvog mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti, a ne dodatnom privatnom štednjom osiguranika, ističe SUH.
Očekivanja od takvog modela kapitalizirane štednje bila su nerealistična i pogrešna, što je u svojoj analizi iz 2006. godine priznala i Svjetska banka, a analize Međunarodne organizacije rada i drugih uglednih institucija, poput Londonske škole ekonomije, ukazuju na opravdanost odluka većine bivših socijalističkih zemalja da takav drugi stup zamrznu, smanje, ukinu ili prevedu u dobrovoljni.
Umirovljenje s 67 godina: 'To je opasno! Ako treba idemo i u Strasbourg'
Glavni razlog za hitno ukidanje postojećeg modela je ugrožavanje ukupnog mirovinskog sustava i materijalnog položaja sadašnjih i budućih umirovljenika, te povećanje proračunskog deficita.
'Već bi i zamrzavanje donijelo olakšanje'
Godišnje se u drugi stup uplaćuje oko 5 do 6 milijardi kuna, no budući da 70 posto te štednje završava u državnim obveznicama, stvarnom tranzicijskom trošku tog 'računovodstvenog eksperimenta' treba dodati od 2 do 2,4 milijarde kuna godišnje, koliko država plaća kamate na izdane obveznice. Također, država mora dodatno namiriti prvome stupu za redovne mirovine sredstva koja su otišla u drugi stup.
Zbog toga državne financije imaju godišnju rupu od oko 12 milijardi kuna pa bi već samo zamrzavanje drugog stupa donijelo olakšanje, ali i osnažilo javni stup i smanjilo deficit mirovinskog sustava.
Sada se doprinosima prikupi jedva 19 milijardi kuna godišnje, a potrebno je 28 do 29 milijardi godišnje, plus 7 milijardi za tzv. mirovine po posebnim propisima, što ukupno doseže oko 36 milijardi kuna.
Već kad bi se samo zamrznuo drugi stup pokrilo bi se, temeljem doprinosa od 20 posto u prvi stup, skoro sve mirovine stečene radom, tvrdi SUH.
No, još je važniji argument to što je model kapitalizirane štednje isplativ samo onima koji imaju plaće više od tisuću eura, a to su svojim građanima javno priznali predsjednici i premijeri Poljske, Slovačke, Mađarske, baltičkih zemalja i dr.
'Takvih je u Hrvatskoj malo'
Prema računici SUH-a, u Hrvatskoj samo osiguranici čije su plaće više od 7.000 kuna neto mogu biti donekle zadovoljni i računati na relativnu isplativost svoje štednje, a takvih je malo.
Svi koji imaju prosječne plaće ili pak pripadaju u većinu od 62 posto ispod prosjeka, kroz drugi mirovinski stup ostvarit će manje mirovine nego što bi im pripale da su bili osigurani samo u prvom stupu.
Sve istočnoeuropske zemlje koje su krajem devedesetih po diktatu Svjetske banke uvele drugi mirovinski stup, u međuvremenu su zamrznule, smanjile, ukinule ili transformirale taj model, upozorava SUH.
Poljska je smanjila doprinos za drugi stup sa 7,3 posto na 2,3 posto, a prošle jeseni je otvorila mogućnost izlaza iz drugog stupa, Slovačka je doprinos s 9 posto smanjila na 4 posto i već tri puta otvorila mogućnost povratka u prvi stup. Mađarska je ukinula drugi stup, Češka i Slovenija su uvele samo dobrovoljni model, Bugarska i Rumunjska su stope zamrznule na dva odnosno 5 posto, a sve baltičke zemlje smanjile su doprinose na 2 do 4 posto.
Samo Nizozemska, Danska i Švedska imaju obvezni drugi mirovinski stup, ali ne u efektivnom vlasništvu banaka, dok većina zapadnoeuropskih zemalja ima tzv. profesionalni mirovinski drugi stup, u koje veći dio uplaćuju poslodavci, upozorava SUH.
Hrvatski mirovinski fondovi u efektivnom vlasništvu inozemnih banaka imaju visok rizik nedostatnog prinosa, kao posljedice gospodarskog stanja, slabe razvijenosti tržišta kapitala, inflacije i rizika lošeg upravljanja.
'Sada je pravi trenutak za ukidanje drugog stupa'
'Tko će nadomjestiti gubitke desetaka milijuna radničkih mirovinskih kuna uloženih samo u spašavanje propale Centar banke, ali i u dionice Credo banke, Ingre, Nexe grupe, IGH, Magme i brojnih drugih promašenih investicija, koje su banke spašavale iz vlastitih interesa, kako bi povratile svoja prethodna kreditna ulaganja', pita SUH.
Budući da Hrvatska uskoro ulazi u proceduru prekomjernog deficita, kako bi smanjila proračunski manjak i javni dug, sada je pravi trenutak za ukidanje ili zamrzavanje drugog stupa jer je preskup, štetan i prerizičan, poručuje SUH.
Sindikat stoga predlaže da se ove godine stavi moratorij na primjenu drugog mirovinskog stupa, a sredstva uplaćuju isključivo u prvi mirovinski stup. Također, odmah treba vratiti obvezu uplate u prvi mirovinski stup na prijašnjih 20 posto.
Drugi mirovinski stup treba biti dragovoljan, te svima koji to žele, uz otvorenu preporuku onima koji imaju primanja niža od 7.000 kn mjesečno da je to za njih povoljnije, već ove godine treba omogućiti prijelaz u prvi mirovinski stup, ističe SUH u pismu upućenom ministru Liniću. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
