"Neka je vječni spomen svim poginulima u Vukovaru i Škabrnji, a nama koji se sjećamo, trajan mir", poručila je u srijedu iz Hrvatskog sabora Anja Šimpraga (SDSS).
POKRENUTA KAMPANJA
Milijarder uplatio 100 tisuća dolara heroju s plaže! "Umrijet ću, reci mojoj obitelji..."
Kakav bezobrazluk
VIDEO Kruži snimka s groblja, građani u šoku: "Svašta smo znali vidjeti po groblju, ali ovo je za ne povjerovat"
Poziv Domagoja Mikića
Obitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..."
U saborskom govoru na slobodnu temu istaknula je i da je "1740 nestalih i smrtno stradalih kojima se ne zna mjesto ukopa i način na koji su stradali humanitarno pitanje i za nas".
Ta se zastupnica zapitala i kada će doći vrijeme da se srpskoj manjini neće stavljati teret kolektivne krivnje.
"Kako razumjeti da odavanje pijeteta u Škabrnji, ili odlazak predstavnika Srba u Vukovar, ne predstavlja ništa. Imamo i mi osjećaje, a posebno osjećaje brige zbog vremena u kojemu živimo", izjavila je.
Navela je i da su predstavnici srpske zajednice napravili mnoge iskorake, da su uvijek pružali ruku za tolerantnije društvo, da su se tako ponašali u koalicijama, a tako se, kaže, ponašaju i danas. Tvrdnje da su srpski kulturni centri obavještajni centri nazvala je uvredljivima.
"Svaki izgrađeni ili obnovljeni prostor srpskih kulturnih centara obnavljan je s mišlju da će potaknuti i obnavljati odnose među ljudima, zato vrijeđa kad čujemo da su to obavještajni centri, kad o Srbima u Hrvatskoj slušate najgore", izjavila je.
Ivica Kukavica (DP) zapitao se komu odgovara to što nas "neke političke stranke" stalno vraćaju 80 godina unatrag.
Mislim da je to ciljana politika, ocijenio je i zapitao se zašto umjesto stalnog vraćanja u prošlost danas ne raspravljamo o 2025., o tome gdje Hrvatsku vidimo za 19 godina.
Pokazavši majicu na kojoj piše "Gdje si bio 1991." ustvrdio je da će umjetne podjele u društvu, kojima danas svjedočimo, nestati tek kada se shvati da je '91. ishodišna točka današnje moderne Hrvatske.
Orešković: "Požar u Vjesniku je uspomena na vlast HDZ-a"
Dalija Orešković (DOSIP) ocijenila je da će požar u kojemu je izgorjela zgrada Vjesnika postati uspomena na vlast HDZ-a, podsjetivši da je država vlasnik 63 posto te nekretnine. To postaje simbol slogana kojim se HDZ rukovodi Ili popali ili neka se zapali, neki investitor će već doći u posjede te nekretnine, ustvrdila je.
Za devastaciju Vjesnikove zgrade odgovornim je označila ministra graditeljstva Branka Bačića, odnosno njegove prethodnike.
"Zgarište Vjesnika predstavlja zgarište naših državnih institucija jer je u požaru izgorjela i arhiva Porezne uprave", kazala je.
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, Danica Baričević (HDZ) kazala je kako su brojke kod migracijskih kretanja hrvatskih državljana i dalje u korist iseljavanja, no da za razliku od 2021., podaci iz 2023. već kazuju na silazni trend iseljavanja.
Tako je prošle godine zabilježen do sada najniži broj iseljenih, njih nešto više od 20 tisuća, i nasuprot tomu, trend je doseljavanja hrvatskih državljana iz inozemstava, kazala je.
Tako za 2024. podaci govore o 13.300 doseljenih osoba, najviše na području Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, ističe zastupnica i dodaje kako ta županija inače ima i najmanju razliku u državi u odnosu iseljenih i doseljenih osoba, samo tri posto.
Iz Zagreba ih se lani iselilo više od 41 posto u odnosi na doseljene, a najveća razlika u korist iseljenih je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, od 53 posto. Razlika za Osječko-baranjsku županiju je tek nešto viša od Zagreba, 43 posto, rekla je Baričević.
Selak Raspudić: "Dok se djeca tuku na Trgu, zagrebačka vlast bavi se pozdravom ZDS"
Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da vršnjačko nasilje u našem društvu nije iznimka, nego ozbiljan javno-zdravstveni problem.
Danas govorimo o složenijim oblicima nasilja nego ikad, uz fizičko i verbalno, sve važniju ulogu ima digitalno nasilje, koje djecu prati cijeli dan, naglasila je.
Navela je da uzroci nisu samo u djeci, oni su u širem društvenom kontekstu, u javnom prostoru u kojem su vrijeđanje i omalovažavanje postali normalizirani, politikama koje šalju mlake i konfuzne poruke o neprihvatljivosti nasilja.
"Ako je naš javni prostor zasićen agresijom, teško je očekivati da će školski hodnici biti imuni", istaknula je pa navela brojene korake koje je Grad Zagreb napravio na tom polju.
Marija Selak Raspudić (NZ) to, međutim, relativizira.
"Kako to izgleda u praksi: dok se djeca tuku na Trgu, vlast se bavi pozdravom ZDS, dok se događa još jedno nasilje ispred, u i okolo Medike, vlast drži usta zatvorenima, za nagradu Luka Ritz imamo pet, odnosno dvoje prijavljenih učenika, toliko ste se u praksi bavili suzbijanjem vršnjačkog nasilja", poručila je.