Saborska oporba pozdravila je u četvrtak procjene Europske komisije (EK) o blagom rastu hrvatskog BDP-a u 2015., ali i upozorila da je Hrvatskoj nužan znatno veći rast od procijenjenih 0,2 posto, za što su nužne strukturne reforme.
Pročitajte i ovo
"EK predviđa rast upola manji nego što je Vlada predvidjela proračunom, što znači da će proračun ponovo biti nestabilan, neodrživ i da će doživjeti rebalans. To pokazuje da su nositelji ekonomske politike donosili pogrešne odluke, ne protukrizne nego prorecesijske, kako fiskalna, tako i monetarna vlast, što dokazuje činjenica da je Hrvatska jedina država koja ima tako dugo razdoblje recesije", rekao je HDZ-ov Goran Marić novinarima u Saboru.
Laburistica Nansi Tireli kaže kako "vijesti nisu dovoljno dobre, ali vesele jer svaki rast nas mora veseliti". Napominje, međutim, da predviđeni rast od 0,2 posto Hrvatskoj nije dovoljan da bi se izvukla iz dugotrajne krize, s obzirom da je javni dug dosegao razinu od 80 posto BDP-a.
"Da bismo se iz toga izvukli, nužne su ozbiljne strukturne reforme, prije svega reforma javne uprave i lokalne samouprave, reforma pravosuđa i kvalitetan porezni sustav. Tek onda možemo razgovarati o nekom eventualnom većem rastu", kazala je Tireli.
HDSSB-ov Krešimir Bubalo iz prognoza Europske komisije iščitava da Hrvatska "kaska, da ne radi, da nije provela strukturne reforme".
EK: Hrvatska izlazi iz recesije, ali s najmanjim rastom u Europi
"Procjena je dvostruko lošija od procjene Vlade, prema tome rasta nema. Nama bi bio potreban rast otprilike 4 do 5 posto da bismo sustigli one nešto bolje, jer šest godina u recesiji ukazuje da u prvoj godini mandata ova Vlada nije radila ono što je trebala, a to su strukturne reforme, to je regionalizacija, decentralizacija, spuštanje ovlasti na niže razine i buđenje gospodarstva", rekao je Bubalo.
Smatra da procjene pokazuju kako je Hrvatska "još uvijek nespremna suočiti se s onim s čim će se morati suočiti krajem 2016. i početkom 2017.".
Nezavisni zastupnik Slavko Linić kaže da prognoze bude određeni optimizam, budući da pokazuju kako Hrvatska napokon može ostvariti rast.
"No, evidentno je da su te prognoze mogle biti i jače da smo imali ulaganja u rafinerije, u termoelektranu i hidroelektranu i da smo napokon počeli ulagati u HŽ. Žalosno je da je te prognoze dobrim dijelom ostvario privatni sektor koji je krenuo prema izvozu i tržištu Europske zajednice. Na žalost, Vlada je s krupnim državnim investicijama u infrastrukturu i energetiku potpuno podbacila", kazao je Linić.
Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak, za Hrvatsku je za ovu godinu zadržala ranije prognoze o izlasku iz recesije s malim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast 1 posto.
Ove godine očekuje se rast u svim zemljama članicama, pritom će najmanji rast imati Hrvatska (0,2 posto), a najveći Irska 3,5 posto.
Ovo je prvi put od 2007. da se očekuje rast u svim članicama EU-a. Na razini EU28 ove godine očekuje se prosječni rast od 1,7 posto i u eurozoni 1,3 posto, a za sljedeću godinu rast od 2,1 posto u EU28 i 1,9 posto u eurozoni. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
