Sabor je lani donio odluku o sudjelovanju u toj operaciji, u koju će Hrvatska ove godine poslati do pet časnika. Državni tajnik u Ministarstvu obrane Mate Raboteg naglasio je da Hrvatska time potvrđuje ulazak u EU kao svoj strateški cilj i daje doprinos zajedničkoj vanjskoj politici EU-a. Boro Grubišić (HDSSB) uvjeren je, međutim, da Hrvatska ne bi smjela bespogovorno slati ljude i svaku misiju, a za operaciju Atalanta kazao je da je 'u najmanju ruku sumnjivih namjera'. Grubišić je objasnio kako je nemoguće da u vrijeme visoke tehnologije netko može uspješno skriti otete brodove.
Slično misli i Damir Kajin (IDS). 'Želimo pokoriti Afganistan, a ne možemo stati na kraj gusarima koji u nekim uvalama znaju držati usidrenih po 30 brodova', upozorio je Kajin, upitavši kako je moguće da se ti brodovi ne vide iz zraka. 'Netko se igra cijenama nafte ili naknadama osiguravajućih društava, puštajući pirate da čine što čine', zaključio je Kajin, koji ipak podržava predloženi sporazum. Raboteg je, međutim, odbio tumačenja da Hrvatska snishodljivo prihvaća diktat EU. 'Procjena vlade je da je riječ o operaciji u interesu Hrvatske i njezinih Oružanih snaga', naglasio je.
I Marin Jurjević (SDP) smatra da nije dobro iz Sabora slati poruke da je riječ o 'sumnjivoj misiji'. 'Nije to misija čudnih namjera, nego se radi o složenom problemu, koji nije lako riješiti', rekao je Jurjević. Krešimir Ćosić (HDZ) i Ante Kotromanović (SDP) ističu, pak, da je riječ o izvrsnoj prigodi hrvatskim časnicima za iskustvo na ratnom brodu bitno različitom od naših brodova. (Hina)
