Galerija
Izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se ta mjera produžava na iduće tri godine, dobra je i konkretna demografska mjera, uvjeravao je u srijedu u Saboru ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar oporbu kojoj je sporno smanjivanje subvencija za razvijene sredine, a GLAS-ova Anka Mrak Taritaš ustvrdila je kako bi za demografiju bilo učinkovitije "jednom mjesečno Hrvatska bez struje".
"Prošle godine je 2320 mladih ljudi uz pomoć tih subvencija kupilo stan, kupilo kuću ili išlo u izgradnju kuće te je u tim njihovim domovima do sada rođeno više od 200 djece. Zato mogu sa sigurnošću utvrditi da je ovo dobra i konkretna demografska mjera", pojašnjavao je Štromar.
Ističe i kako je cilj da se mladima ponovno da prilika da uz subvencije lakše riješe stambeno pitanje i stvore svoj dom kao i dom za svoje obitelji jer, kako je kazao, oni koji u Hrvatskoj stvore dom, u Hrvatskoj će i ostati.
"Postoj zaista jedna mjera koju ministar gospodarstva može olako reći, narediti HEP-u da je jedanput mjesečno Hrvatska bez struje. Da vidimo što bi rezultat bio za godinu, dvije, tri", ustvrdila je Mrak Taritaš.
Dodala je da, kada se napravi analiza, onda se vidi broj rođenih djece u Hrvata nakon što je dio Hrvatske bio bez struje, kao i da je manji broja rođenih djece u Hrvata kad je Svjetsko prvenstvo u nogometu.
Štromar je iznio i podatak prema kojem je za provođenje zakona prošle godine osigurano 17, a ove godine 42 milijuna kuna.
Prema prijedlogu, raspodjela subvencija ovisit će o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi stan ili kuća čime se želi dati dodatni poticaj za kupnju stanova u manje razvijenim područjima.
Definira se iznos subvencija i za nove kredite iznosit će između 30 i 51 posto mjesečnog obroka ili anuiteta, a rok za subvencioniranje stambenih kredita produljuje se s četiri na pet godina. Ovim izmjenama produžuje se rok subvencioniranja kredita za svako novorođeno dijete kao demografski usmjerena mjera te kada podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva ima utvrđen invaliditet veći od 50 posto tjelesnog oštećenja.
SDP-ov Alen Prelec Štromara je pak pitao da li je to vladajućima stalo da mladi ljudi ostaju u Hrvatskoj samo u nerazvijenim područjima. "Jer vi ste u biti za osmu, sedmu, šestu skupinu smanjili subvencije", zamjerao je Prelec.
"Vaš je plan zadržati mlade kreditima na kraći rok od 15 godina i uz to još smanjujete i postotak sufinanciranja. Znači vi ste smanjili postotak sufinanciranja i to nam ovdje prodajete kao demografsku mjeru", poručio je Mostovac Nikola Grmoja.
Most traži subvencije do 85 posto
Njegova stranačka kolegica Sonja Čikotić najavila je kako će Most na predloženi zakon podnijeti amandmane. "Na način da se poveća iznos subvencija za nerazvijena područja u iznosu od 85 posto rate uz zadržavanje subvencije od 50 posto za ostala područja, da se povećaju ukupno predviđena sredstva za provedbu zakona kao i da se dorade odredbe o produljenju vezano uz rođenje djeteta, invaliditet, dokazivanje osnovnih higijenskih tehničkih uvjeta za život", kazala je Čikotić.
Nezavisni Vlaho Orepić kazao je kako predloženi zakon zadužuje državu bez procjene učinka, a vladajuće je prozvao za populizam te im je zamjerio zbog hitnosti postupka po kojem je zakon poslan u proceduru.
"Zakon hrani sumnju da se nekom pogoduje pod ambijentnom emocija ljudi koji napuštaju svoj dom. Nemate pravo neutemeljeno zaduživati državu i neargumentirano davati nadu bilo kome", rekao je Orepić.
SDP-ovac Boris Lalovac upozorio je na podatke prema kojima u Hrvatskoj, uz Rumunjsku, ima preko 90 posto građana nekretnina u vlasništvu što je prepreka mobilanosti rada.
Načelno, kaže, podržava svaku mjeru koja pokuša smanjiti odlazak mladih iz Hrvatske, ali i dodaje kako bi se vlada trebala ozbiljnije pozabaviti najmom stanova.
"Ovim zakonom se samo navlači mlade u nove kreditne odnose, u podložni položaj. Poruka koja treba dolaziti iz vlade ne bi trebala biti poruka vazalnog odnosa već poruka financijske neovisnosti i slobode za mlade kako bi ostajali u domovini", poručio je nezavisni Marin Škibola.
"Zakon je kamenčić u mozaiku demografskih mjera. To je kamenčić u svemu onome što radi vlada", odgovorio je na oporbene prozivke resorni ministar Predrag Štromar.
Ostojić: "Trese se cijela Europa, a Hrvatska riskira ozbiljnu situaciju"
SDP-ov Ranko Ostojić upozorio je da Hrvatska nije spremna za novu migrantsku krizu koja trese Europu.
"U Hrvatskoj je značajno narastao broj tražitelja azila, a mi nemamo kapacitete za normalnu integracijsku politiku. Treba nam migracijska politika koju Vlada uporno odbija donijeti. Trese se cijela Europa, Angela Merkel dobija poziv na ostavku jer ne može riješiti problem...Samo je pitanje kada će neki brod s migrantima doći u hrvatske vode - jel imamo plan za to? Nemamo. Jel imamo strategiju?
U ovom momentu Hrvatska ne samo da nije spremna, nego riskira ozbiljnu situaciju da mora primiti svakog migranta kojemu se ne odorbi azil u nekoj od zemalja EU, a mi se ne znamo nositi niti s ovim malim brojkama. Pozivm Sabor da zajednički o ovome pregovori, jer kada kriza krene, bit će kasno", poručio je Ostojić.
GLAS-ova zastupnica Anka Mrak-Taritaš upozorila je u Saboru da su vladajući u Skupštini Grada Zagreba prošli tjedan zabranila oporbi da govori o spornim radovima na Trgu žrtava fašizma.
"Postoji opasnost nakon utakmica da Hrvatska ostane jedina država koja predstavlja afrički kontinent na svjetskom prvenstvu. Sjeverna Koreja radi iskorake, a nama je zabranjeno govoriti", rekla je Mrak-Taritaš.
zastupnica iz Mosta, dobila je opomenu jer je zatražila stanku vezano uz prosvjed liječnika na Markovom trgu u podne, a napala je i vladajuće. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao joj je da ne može govoriti, no ona nije odustajala.
"Vlada je u 8 sati održala svoju sjednicu kako bi izbjegla prosvjed liječnika u podne na Markovom trgu, da se ne bi čulo što oni imaju za reći jer su prevareni", rekla je mostova zastupnica i zaradila čak dvije opomene. Vlada je, naime, sa današnje sjednice uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima su liječnici primarne zdravstvene zaštite nezadovoljni pa su pokrenuli bijeli štrajk, a i prosvjedovat će na Markovom trgu.
Na istu temu javio se i donedavni SDP-ov zastupnik Mirando Mrsić. Poručio je da su bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang zakopao prvu lopatu za privatizaciju zdravstva, a Milan Kujundžić bacio zadnji grumen na javno zdravstvo.
"Šakom i kapom u Hrvatskoj se dijeli tuđe i tvrdi da je privatizacija jedini izlaz. Ne bi li se to ostvarilo na mala vrata pokušava se objasniti građanima da nema druge nego povećati policu za dopunsko osiguranje", rekao je Mrsić. Dodaje da dio liječnika privatnika plaća tek minimalni dio doprinosa, iako imaju viša primanja nego liječnici u domovima zdravlja.
"Odbij siromašnima, daj bogatima, sve pod egidom kako bi se spasilo zdravstvo. Superhik reforma ministra Kujundžića", rekao je Mrsić.
Država subvencionira stambene kredite do 50 posto
Zasjedanje počinje raspravom o izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se definira trogodišnji program subvencioniranja stanogradnje, dok bi na Odboru za gospodarstvo resorni ministar Darko Horvat i Vladin izvanredni povjerenik Fabris Peruško trebali podnijeti izvješće o poslovanju Agrokora.
Izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita trebale bi osigurati nastavak te mjere u predstojeće tri godine, nakon što je Vlada već odobrila 2.320 takvih zahtjeva. Prema prijedlogu, subvencije bi iznosile između 30 i 51 posto mjesečne rate kredita, što pak ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine, a natječaj se može očekivati u rujnu. Zakonom je predviđeno i značajno povećanje izdvajanja iz proračuna za tu svrhu. U 2017. tako je osigurano 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu predviđeno je 42 milijuna kuna, a za iduće dvije godine 35 milijuna kuna.
