Saborski zastupnici zatražili su stanku kako bi mogli iznijeti svoja razmišljanja oko najave promjena u mirovinskom sustavu koji će, kako tvrdi oporba, značajno pogoditi buduće umirovljenike.
Mediji u četvrtak pišu da Vlada u okviru Nacionalnog programa reformi planira i reformu mirovinskog sustava, koja bi uključivala povećane radne dobi sa 65 na 67 godina od 2025. godine, kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu te dodatno kažnjavanje takvog odlaska s 0,3 posto po mjesecu.
Mirando Mrsić iz SDP-a kazao je kako su izmjene mirovinskog sustava 'udar Vlade na radnike i zaposlenike u Hrvatskoj'.
Saborska oporba u četvrtak je žestoko napala najavu promjena u mirovinskom sustavu, poručujući da je to još jedan Vladin udar na građane i da Hrvatski sabor mora ustati protiv toga.
'Nakon napada na radnička prava, napadamo i mirovinski sustav, a on je osnova socijalne sigurnosti građana. Ide se za time da građani, mladi ljudi koji ulaze u tržište rada budu siromašni građani. U proteklom periodu donijeli smo zakon koji je balansiran s 'ageing reportom', rekao je Mrsić objašnjavajući kako se radi o usklađenju mirovina s dobi za umirovljene, što dovodi do stabilnosti sustava i neće uzimati toliko BDP-a, past će ispod 5%. A to je potvrdila i EU.
'Ove izmjene idu na ruku kapitala. Ide se s ciljem smanjenja za socijalnu državu kako bi više išlo u džepove kapitala', rekao je Mrsić nazvavši sadašnju Vladu 'paravladom'.
Silvano Hrelja istaknuo je kako naši umirovljenici ne idu u ranije mirovine jer to žele, nego zato što gube posao. 'Profit u Hrvatskoj je samo neplaćeni rad', zaključio je svoje izlaganje.
Goran Beus Richembergh kritizirao je Vladu da najavljenim mjerama poručuje mladima kako neće moći u Hrvatskoj ostvariti svoje pravo na rad jer će najstarije radnike prisiliti da i dalje rade do 67 godine života. 'Umjesto da se ovoj priči pristupi s drugog kraja. Učinimo sve da se otvore radna mjesta', kazao je ovaj zastupnik HNS-a.
Najavama promjena u mirovinskom sustavu zabrinut je i HNS. 'Ne bismo trebali dirati ono što je stabilno i održivo, nego unaprjeđivati ambijent u kojem se može postići dugoročna održivost mirovinskog sustava', ocijenio je Goran Beus Richembergh.
Uvjeren je kako se to ne može postići penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu, nego isključivo otvaranjem novih radnih mjesta, odnosno širenjem baze za naplatu doprinosa.
'Već tri mjeseca ništa ne govorimo o otvaranju novih radnih mjesta, što je loša poruka. Ili se zaboravilo predizborno obećanje ili su odnosi u vladajućoj koaliciji toliko zaoštreni da se ne bave ničim nego sami sobom', ocijenio je Beus Richembergh.
I Nansi Tireli ističe da nove mjere idu na ruku kapitalu, a ne zaposlenima.
Samo slušamo o reformama, ali projekcija za te reforme nema, istaknula je Tireli. 'Dok se nabacujete reformama, a nemate projekcije, te su reforme samo zamagljivanje očiju', rekla je Tireli.
Šuker: Očito je netko plasirao krivu tezu, ovo je politikantstvo
Ivan Šuker iz HDZ-a oporbi je uzvratio optužbom za politikantstvo. 'Nitko iz Vlade ništa nije rekao, 'ajmo mi u juriš', spočitnuo im je Šuker.
'Kad netko uzme 6 milijardi iz mirovinskog sustava da bi smanjio javni dug, onda je to fenomenalan reformski potez, kad smanji doprinos u zdravstvu, onda to nije podilaženje krupnom kapitalu, kako se danas govori. Ovo me podsjeća na trčanje na potpisivanje referenduma o zakonu o radu, znate koliko nas je to koštalo? 15 milijardi', rekao je Šuker.
Najvećim problemom mirovinskog sustava nazvao je odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika, a optužbe o podilaženju kapitalu odbio je podsjetivši da se mirovinski doprinos ne isplaćuje na plaću, nego iz plaće te da nema veze s troškovima poslodavca.
'Očito je netko plasirao krivu tezu, a vidjet ćemo tko je bio sluga i bankara i krupnog kapitala, to će vrijeme vrlo brzo pokazati', poručio je Šuker.
Na dnevnom redu izvješće
Povjerenica za informiranje Anamarija Musa u izvješću navodi da su izvješće o provedbi Zakona dostavila 4.539 od ukupno 5.940 tijela javne vlasti koja su to bila dužna učiniti.
Ujedno, petina ili oko 1.300 tijela nije imenovalo službenika za informiranje. Tijekom 2015. podneseno je 18.007 zahtjeva za pristup te 898 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija tijelima javne vlasti.
Povjerenica navodi da je 93,55 posto zahtjeva riješeno u roku te da je odbijeno samo 2,77 posto njih. Kao razlog za odbijanje informacije tijela javne vlasti najčešće navode da se ne radi o informaciji u smislu Zakona, slijedi odbijanje radi zaštite osobnih podataka te sudskih postupaka u tijeku.
Zastupnici će na kraju ovotjednog zasjedanja glasovati o raspravljenim točkama, a ovoga petka Sabor neće zasjedati zbog službene komemoracije žrtvama jasenovačkog logora. (I.D. / Hina)
Spašena u zadnji tren
Pokazna vježba
nastavak drame
