Rijeka: Prvi sastanak Slovenije i Hrvatske oko rješavanja graničnih pitanja

Povjerenstvo je sastavljeno od 14 članova, po sedam sa svake strane, predsjedatelj hrvatskog dijela povjerenstva je akademik Davorin Rudolf, a slovenskoga prof. dr. sc. Miha Pogačnik.

Pročitajte i ovo Policija na nogama Mafijaška likvidacija u susjedstvu: U automobilu izrešetan zaštićeni svjedok Pod sankcijama Ruski šef obrane u posjetu Sjevernoj Koreji: Treba li se Zapad bojati novog dogovora?

Nakon sastanka, Pogačnik je izjavio da su razgovori protekli u prijateljskom ozračju te da su se razmatrala pitanja načina, organizacije i vremenske dinamike posla.

"Oba izaslanstva predstavila su početna stajališta u vezi s temom, odnosno što treba dogovoriti da bi se spor lakše predočio trećoj strani, odnosno obvezujućem forumu", rekao je.

Govoreći o formi i postupcima pripreme okvira, Pogačnik je rekao kako smatra da tu ne će biti problema te kako vjeruje da će se razgovori, koji će biti nastavljeni u Sloveniji potkraj svibnja, voditi na stručnoj razini, kao danas.

Rudolf je također naglasio da su razgovori protekli u prijateljskom ozračju, sa željom da se pridonese rješavanju spora koji se vuče godinama i koji je, kako je dodao, nepotreban.
"Danas smo razgovarali o forumu, tribunalu ili sudu pred koji ćemo iznijeti naš prijepor", rekao je te dodao da se neka stajalište slovenske i hrvatske strane razlikuju, ali kako se nada da će se u daljnjim razgovorima nastojati napraviti sve da se granica konačno definira, za dobro i Hrvatske i Slovenije.

Rudolf je rekao da je povjerenstvo danas razmatralo pred kojim forumom će se iznijeti prijepor te je naveo da ima nekoliko mogućnosti, primjerice Međunarodni sud pravde u Haagu, Stalni arbitražni sud i arbitraža.

Na upit koliko bi taj postupak mogao trajati, Rudolf je odgovorio da to ovisi o tome koji bi forum rješavao spor te je naglasio da hrvatska strana daje prednost forumu koji ima jaku praksu, izuzetno profesionalne suce i spor može riješiti jako brzo. Dodao je da bi, primjerice, na Međunarodnom sudu pravde u Haagu spor brzo moglo riješiti Malo vijeće od pet sudaca, koje je rješavalo spor između SAD-a i Kanade.

Novinare je zanimalo što je s načelom pravičnosti u rješavanju spora, na što je Rudolf rekao da se stajališta dviju strana o tome razlikuju.

"Hrvatska želi da se spor riješi pravično jer će se u suprotnom nove generacije pitati što se zbilo i uvijek će biti novih sporova", rekao je Rudolf i naglasio da se pravičnost može najbolje postići primjenom međunarodnog prava, koje obvezuje i Hrvatsku i Sloveniju.

Pogačnik je istaknuo da je načelo pravičnosti za Sloveniju vrlo važno, odnosno kako je važno da se spor riješi na pravičan način, koji će zadovoljiti interese obiju država, te da rješenje bude u skladu s međunarodnim pravom. "Pravičnost je imperativ koji je naša država dala u naputku za daljnje rješavanje problema", rekao je Pogačnik.

Na upit kako je moguće da hrvatska strana smatra da je prijeporno od 6 do 8 točaka, a slovenska navodi od 20 do 22 prijeporne točke, Rudolf je odgovorio da se o konkretnim točkama nije razgovaralo.

Na tvrdnju novinara da hrvatska strana predlaže Međunarodni sud pravde u Haagu, a slovenska spominje tri mogućnosti, Pogačnik je odgovorio da slovenska strana nije htjela otkloniti ni jednu od tri mogućnosti.

Napomenuo je da u ad hoc arbitraži postoji mogućnost da sudjeluju primjerice i suci Međunarodnog suda pravde u Haagu te je dodao da je riječ o stručnim nijansama, oko kojih će se obje strane uskladiti te da, što se tiče izbora foruma, ne očekuje velike probleme na stručnoj razini.

Odgovarajući na upit hoće li Slovenija spriječiti najavljena događanja na hrvatsko-slovenskoj granici, odnosno postupke Joška Jorasa, Pogačnik je rekao da Mješovito povjerenstvo ne rješava pitanja na terenu i da to nije predmet njegova rada.

Upitan hoće li povjerenstvo raditi i u vrijeme predizborne kampanje u Sloveniji i hoće li to usporiti njegov rad, Pogačnik je rekao kako nema razloga da slovenski stručnjaci ne rade neovisno od dnevne politike te kako se nada da se to odnosi i na hrvatske kolege.

Rudolf je, odgovarajući na isto pitanje, dometnuo: "Mi to imamo na umu".