"Nije Pernar ni prvi, a nažalost ni posljednji koji ne razumije pravila civilizirane političke komunikacije"

Dočekali smo i to - konstituiran je i novi saziv Sabora, a njegovim radom predsjeda politički malo iskusan Božo Petrov. Teško je suditi kako će se snaći na toj odgovornoj funkciji nakon samo jednog zasjedanja, ali lako je pretpostaviti kakva će retorika vladati u saborskim raspravama. Prvo, zato što su među zastupnicima uglavnom ista lica hrvatske politike. A drugo, zato što su neka nova lica, već na prvoj sjednici pokazala kakvu retoriku njeguju. Među tim novim zastupnicima svakako se ističe poznati "fejsbuk političar" Ivan Pernar koji je u javnosti bio poznat kao aktivist, borac za pravdu (s podužim popisom plemenitih ciljeva za koje se borio), ali primarno kao politički marginalac koji svojom komunikacijom nikad neće imati šanse ući u visoku politiku.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu

Ipak, dogodilo se i to! Ivan Pernar uspio je ući u Sabor, uspio se popeti na saborsku govornicu i pokazati cjelokupno bogatstvo svoje retorike. Čini se samo da je zaboravio da je predizborna kampanja završila, da se ne nalazi na aktivističkom skupu svojih istomišljenika nego da bi govor u Saboru trebao imati određen cilj, razumljivu poruku koju želi prenijeti, dobro formuliran prijedlog amandmana, jasno izricanje slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom. Ipak, valjda misli da se pravila komuniciranja u Saboru ne odnose na njega pa je odlučio vrijeme iskoristiti da kaže što misli o Boži Petrovu, o Mostu, da prenese svoja iskustva s državnim tijelima, zapravo da govorno realizira svoje Facebook statuse.

Nije Pernar ni prvi, a nažalost ni posljednji koji ne razumije pravila civilizirane političke komunikacije. Međutim, ono što zabrinjava jest da je uvjeren da zna. I da drugi ne znaju. I da će promjene koje njegovi stranački istomišljenici traže, uključiti i promjene načina komunikacije. Jer on zna što je demokracija, a Božo Petrov ne zna.

Argumentacijska pogreška koja se toliko često (a neprimijećeno) pojavljuje u saborskim raspravama je red herring ili promjena teme. Cilj joj je da rasprava krene u drugom smjeru (koji također može biti bitan i zanimljiv) i u kojem se govornik bolje snalazi nego u zadanoj temi. Moderator rasprave, voditelj televizijskih polemika, a u ovom slučaju predsjednik Sabora ima, ne samo pravo nego i dužnost, raspravu vratiti na polazišnu temu. I taj prvi, medijski najzapaženiji potez, novog predsjednika Sabora bio je dobar. Nadamo se samo da će ta logička kontrola ostati nepristrana i dosljedna te će kontinuirano vraćati govornike na temu i pitanja za koja su se javili.

Kao epilog, Ivan Pernar na svom Facebook profilu (a gdje drugdje!!) objavljuje da je Petrov sirov čovjek, koji misli da ga može spriječiti da kaže što misli o njemu. Pernar time pokazuje da zaista ne razumije problem. Nije bitno samo što će se reći već je bitno (katkada i mnogo više) kada i u kojoj situaciji će se nešto izreći. Nije svijet (ni predsjednik Sabora ni zastupnici ni javnost) protiv Ivana Pernara niti su njegove riječi te koje imaju snagu mijenjati svijet pa da ga svi u tome žele spriječiti. Naprotiv, usvajanjem govorničkog bontona, stjecanjem osnova kulture komunikacije, Ivan Pernar imao bi veće šanse započeti i ostvariti promjene kojima teži.

Infantilna retorika sadržana u stavu "svi su protiv mene, ali ja se ne dam" primjerena je za Facebook statuse, rasprave na forumima i skupove pred sljedbenicima koji dijele istu tu filozofiju.

Međutim, za unošenje istinskih promjena, za ostavljanje traga u društvu i politici, potrebno je izdići se s te dječje razine i naučiti ozbiljno, argumentirano i razumno raspravljati.

E pa, nek mu je sa srećom.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.