Ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2023., kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države prema metodologiji ESA 2010 od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a.
Reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš otkriva što je najvažnije što moramo znati o proračunu.
"Krenimo s procjenama rasta BDP-a. Vlada tu pristupa prilično konzervativno i za iduću godinu predviđa rast od 0,7 posto, ali onda u iduće dvije godine očekuje ubrzanje gospodarstva i rast BDP-a za 2,7 odnosno 2,6 posto. Glavne okosnice za rast u Vladi najviše vide u porastu državne potrošnje i investicijama.
Inflacija bi se trebala dogodine prepoloviti i usporiti na 5,7 posto. Što se tiče tržišta rada, broj zaposlenih očekuje blagi rast, a stopa nezaposlenosti bit će na istoj razini kao i ove godine.
Evo i bilance prihoda i rashoda. Ovo je prvi eurski proračun, pa se sve računa u novoj valuti. Vlada očekuje uprihoditi nešto manje od 25 milijardi eura, što je 9 posto više nego ove godine, ali će u istom tom postotku i trošiti više, pa je planirani rashod 26,7 milijardi eura.
U iduće dvije godine planira se smanjenje omjera između zarađenog i potrošenog.
Ministar Primorac državnu blagajnu planira napuniti kroz PDV, koji bi iz godine u godinu trebao donositi oko 6 posto više novca, te kroz doprinose, koji bi trebali biti 8 posto veći, ali i pomoći iz EU-a kao faktor koji će porasti za čak 32,8 posto i donijeti nam gotovo polovicu sveg novca koji ubiremo kroz poreze. S druge strane, zarada od trošarina bit će nešto manja, a to možemo pripisati gorivu", analizira Goleš.
Po čemu je proračun poseban?
Reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina analizira po čemu je ovaj proračun poseban.
"Osim što je denominiran u eurima, ovo je sasvim sigurno najeuropskiji državni proračun u povijesti Hrvatske. I to iz jednostavnog razloga što se nikad dosad nismo toliko oslanjali na europski novac. Kao što smo čuli, Vlada sljedeće godine planira povući čak pet milijardi eura iz EU fondova, što je bitno više nego ove godine.
Iz toga proizlazi da će praktički svaka peta kuna koju država nagodinu potroši biti financirana iz EU budžeta. Vlada za sljedeću godinu planira vrlo skroman gospodarski rast, a sam premijer Plenković danas je rekao kako će taj rast u najvećoj mjeri biti posljedica domaće potrošnje, odnosno javnih investicija.
Ako znamo da se najveći dio tih investicija financira iz raznih fondova Europske unije, onda je jasno da će u 2023. europski novac biti glavno pogonsko gorivo hrvatske ekonomije", kaže Biočina.
Što će proračun donijeti građanima?
Reporter Dino Goleš analizira što proračun donosi građanima.
"Najvažnije je nastavak rasta plaća zaposlenih u državnom sektoru, rast mirovina od tri posto, dizanje minimalne plaće na 4220 kn te mjere pomoći zbog energije u obliku subvencije plina, struje građanima i gospodarstvenicima.
Velik novac planiran je i za obnovu od potresa, na koju odlazi 270 milijuna eura. Najavljena su i velika izdvajanja za socijalne naknade i pomoći, 72 milijuna kuna izdvojit će se i za prehranu učenika u osnovnim školama, a 14 za subvencioniranje stambenih kredita.
Od demografskih mjera najavljene su i rodiljne i roditeljske potpore te održivost dječjih vrtića.
Od važnih infrastrukturnih projekata najskuplja je izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo te povećanje kapaciteta LNG-a ukupno 75 milijuna eura.
Pročitajte i ovo
PREDSTAVLJEN PRIJEDLOG PRORAČUNA
Primorac: "Neupitna je predanost Vlade fiskalnoj konsolidaciji"
Uložit ćemo puno i u obranu, čak 324 milijuna eura! Od toga 80 posto odlazi na borbene avione, a ostatak na kupnju oklopnog vozila na gusjenice, helikoptera, obalni ophodni brod te protuzračnu obranu.
Pročitajte i ovo
2 milijarde eura viši rashodi
Vlada predstavila proračun za 2023.: Prvi put u eurima, pobrojeno u kojim će sektorima doći do rasta
Ima i dobra vijest što se tiče javnog duga. Očekuje se smanjenje u iduće tri godine, i to po prosječnoj stopi od 2,2 posto BDP-a", kaže Goleš.
"Proračun jamči mirnu zimu, no što će biti na proljeće, teško je predvidjeti i možda će Vlada morati ići u rebalans. Možda će biti i veći rast BDP-a, a možda će se Vlada i zadužiti", za kraj je rekao Biočina.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.