Vlada predstavila proračun za 2023.: Prvi put u eurima, pobrojeno u kojim će sektorima doći do rasta

Vlada je u ponedjeljak donijela prijedlog nacrt prijedloga državnog proračuna za 2023. godinu uz projekcije za 2024. i 2025., kao i nacrte prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za isto razdoblje.

U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković je naglasio kako je u ovom proračunu razlika u odnosu na one ranije taj što će biti donesen u vrijeme kada će Hrvatska biti u eurozoni i članica Schengena.

Pročitajte i ovo NAJAVE I PREDVIĐANJA Vlada u Sabor poslala rebalans proračuna: Pogledajte kada se očekuje ispuhivanje rasta cijena

"Novi proračun donosi se u kontekstu ublažavanja krize zbog covida, ruske agresije na Ukrajinu i njezinoga učinka na cijene energenata i hrane, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima, ali odnosi se i na vrijeme u kojemu će Hrvatska biti članica i euro područja i šengenskog sporazuma, rekao je Plenković. "To mijenja međunarodni položaj Hrvatske i utječe na budući ekonomski i gospodarski razvoj".

"Mjere koje smo donosili su zalog nastavka politike koja vodi računa o tome da hrvatski građani prođu kroz ovo krizno razdoblje sa što manje neugodnih situacija koje ćemo zajedničkim naporom učiniti premostivima". 

"Ovo će biti proračun za ublažavanje posljedica krize. Bez mjera Vlade, plaćali bi puno veću cijenu struje, plina, naftnih derivata", kazao je premijer.

"Proračun ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj i iskoristiti sva ulaganja koja se odnose na energetsku tranziciju, obrazovanje, zdravstvo, socijalne potpore, obnovu od potresa... Tu je nastavak rasta plaća, dogovori sa sindikatima, zatim niz demografskih mjera, subvencioniranje stambenih kredita, izgradnja vrtića...", pobrojao je Plenković koji je na sjednicu Vlade došao vidno promukao i prehlađen te je govor često prekidao kašljem. 

Pročitajte i ovo vlada je rekla "ne" Odbijeni svi amandmani oporbe na rebalans proračuna: Grmoja tražio subvencije za ljude s Banovine

Ministar financija Marko Primorac najavio je povećanje sredstava po nizu stavki. 

"Rast BDP-a u idućem razdoblju procijenjen je na 0,7 posto. Za 2023. godinu u proračunu se očekuju prihodi od 24,9 milijardi eura, porezni prihodi rastu za 3,4 posto. 9,1 milijardi eura planira se iz poreza na dodanu vrijednost", kazao je između ostalog ministar Primorac. "Značajan učinak na proračun imaju i prihodi iz EU, koji bilježe značajan rast i iznose 5 milijardi eura". 

"Rashodi za 2023. godinu u proračunu su 26,7 milijardi eura i viši su za 2,1 milijardu eura", izvijestio je Primorac. "Povećanje rashoda u proračunu je prije svega rezultat povećanja niza rashoda po stavkama, rashoda za zaposlene i rashoda za mirovinska primanja i socijalne naknade i pomoći, kao i subvencioniranje stambenih kredita, kao i rashoda sa strane demografskih mjera, ulaganja u zdravstvo i obnovu od potresa, u energetsku infrastrukturu kao i pomoć svim našim ugroženim građanima". 

Vlada je jednoglasno prihvatila prijedlog proračuna te ga uputila u Sabor. Završetak saborske rasprave o ovom prijedlogu očekuje se do kraja mjeseca studenoga.

Sabor će s radom u utorak započeti Aktualnim prijepodnevom, u kojemu će 40 zastupnika postaviti pitanja članovima Vlade. Sjednica će potrajati do sredine prosinca i zimske stanke.