Intervju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović bečkom dnevniku Kleine Zeitungu izazvao je brojne reakcije. Društvene mreže zapalile su se zbog izjava da u dućanima u Jugoslaviji nije bilo više vrsta jogurta, ali i zbog tvrdnje da nisi smio reći da si Hrvat/Hrvatica. Mi smo provjerili s političarima djele li ista sjećanja sa šeficom države.
''Mislim da je intervju predsjednice bio ispod svake razine i stvarno ne znam u kojoj zemlji je Kolinda Grabar-Kitarović živjela. Nikad nisam imala problem reći da sam Hrvatica, to mi je pisalo u svim dokumentima i nisam imala nikad nikakvih problema zbog toga'', rekla je šefica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš. Podsjeća da je Bjelovarčanka, a bjelovarski kraj poznat je po mliječnim proizvodima, pa je, kaže, jogurta uvijek bilo na izbor. ''Jogurt iz bjelovarskog kraja najviše sam voljela, a kad bi mi dosadio, probala bih i jogurte drugih hrvatskih mljekarni'', rekla je Anka Mrak-Taritaš.
Vezani članci
Grabar-Kitarović: "Velik dio hrvatskoga naroda i građana drugih nacionalnosti opredijelio se tijekom Drugoga svjetskoga rata za antifašistički otpor"
Zoran Milanović ne ide na prijam za Dan državnosti kod Predsjednice, ali zato ide u Brezovicu
HDZ-ovac Miro Kovač rekao je da u Drugoj Jugoslaviji nije bilo poželjno isticanje hrvatstva. ''Toga se sjećamo posebno svi mi koji smo služili vojni rok u JNA-u. Štoviše, isticanje hrvatstva pjevanjem domoljubnih pjesama kao što su 'Vila Velebita', 'Marjane, Marjane' ili 'Ustani, bane' tretiralo se kao verbalni delikt zbog kojega se završavalo i u zatvoru'', prisjetio se podsjetivši da je i Franjo Tuđman zbog borbe za ravnopravnost Hrvatske bio u zatvoru. Spominjanje "više vrsta jogurta" shvaća kao stilsku figuru za vremena ''u kojima su redukcije struje bile svakodnevna pojava, kad smo benzin mogli kupovati samo u ograničenim količinama i kad smo smjeli voziti samo pojedinim danima ovisno o tome završava li nam registracija parnim ili neparnim brojem, kad su vladale nestašice kave, deterdženta i svih drugih higijenskih potrepština''.
''Rođen sam 1958. i tada sam upisan kao Hrvat. Da tada nismo mogli biti Hrvati, danas ne bismo mogli imati Hrvatsku'', poručio je SDP-ovac Zlatko Komadina, koji je iz Predsjedničina kraja. Na pitanje je li bilo jogurta, rekao je da je njegova majka kiselila mlijeko, pa misli da njegov odgovor nije relevantan. Njegov stranački kolega iz Dalmacije Ranko Ostojić odgovorio je: ''Gospođa se ne može osloboditi revidiranja čak i onda kada vrijeđa pamet ljudi koji su u to doba živjeli i znaju da je ovo još jedan cirkusantski nastup koji, naravno, nema veze s istinom''. Ostojić nastavlja da bi čovjek pomislio da će Predsjednica tražiti status politički progonjene osobe, što, kaže, ne bi bilo čudno! ''Možda se i tamo dijele stanovi za novootkrivene žrtve bivšeg sustava'', zaključio je.
"Jogurt je metafora, nije se bez razloga odlazilo u Trst"
Zlatko Hasanbegović iz Neovisni za Hrvatsku kaže pak da se nominalno smjelo reći da si Hrvat, ali da je bila nepisana politička korektnost da se to ne govori. Podsjeća da je pridjev "hrvatsko" svugdje prebačen u genitiv. ''Hrvatsko drušvo književnika preimenovano je u Društvo književnika Hrvatske'', navodi primjer. Hasanbegović također kaže da se od 1971. do 1990. riječ ''hrvatski narod'' nikad nije iskoristila bez dodatka ''i srpski narod''. Što se tiče Predsjedničine priče o manjku izbora jogurta, zastupnik kaže da je to metafora. ''Stotine tisuća Jugoslavena hrlile su u to doba u Trst, a to nije bilo bez razloga'', zaključio je Zlatko Hasanbegović.
''To je laž'', rezolutno je tvrdnje da u Jugoslaviji nisi smio reći da si Hrvat odbacio dugovječni političar Josip Manolić. Uvjerava da baš nikakav problem nije bio izjasniti se da si Hrvat. Provjerili smo i sjeća li se je li u dućanima bilo više vrsta jogurta, na što se požalila Kolinda Grabar-Kitarović. ''Ne znam zašto joj to treba, po čijoj narudžbi to govori'', rekao je Manolić zaključivši da se radi o ''klevetanju samoupravnog socijalizma''.
"Danas jogurt od francuskog mlijeka u prahu"
Glupost i populistička laž, tako je predsjednik HSS-a Krešo Beljak uzvratio na tvrdnje da se nije smjelo reći da si Hrvat ili Hrvatica. ''Hrvati su opstali više od tisuću godina pod stranim vladama, a u Jugoslaviji smo imali gotovo sve, samo su neke pjesme bile zabranjene'', prisjetio se Beljak. Dodaje da je izjašnjavanje možda bilo zabranjeno onima koji su bili u Partiji pa im to nije bilo oportuno. Osvrnuo se i na "problem jogurt". ''Istina je, sad može birati između više vrsta stranih jogurta jer hrvatskih više nema. Danas naša djeca jedu jogurt od mlijeka u prahu uvezenog iz Francuske'', zaključio je čelnik Seljaka.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak žali što je Predsjednica tako intonirala intervju, umjesto da apostrofira stvarne probleme Hrvatske i Europe. ''U razgovoru sa stranim novinarima ona se bavi trivijalnostima iz prošlosti, od kojih su neke i činjenično netočne. Nema dvojbe da je Jugoslavija ograničavala pojedine slobode ljudi, poput slobode političkog djelovanja ili slobode poduzetništva, no iz osobnih iskustava možemo svjedočiti da nam nitko nije branio izjašnjavanje po nacionalnosti. Primjerice, svatko od nas tko je živio u to doba mogao je izraziti svoju nacionalnost, čemu svjedoče razni službeni dokumenti koji su sadržavali rubriku nacionalnost'', poručio je Vrdoljak.
Boris Miletić, predsjednik IDS-a, kaže da nikad nije osjetio ono o čemu priča Grabar-Kitarović. "Možda sam bio premlad. Kako sam rođen i živim u Istri, mi se nikada nismo dijelili po nacionalnosti, nego tko je kakav čovjek. Ili jesi ili nisi čovjek!", kaže Miletić.
Mostovci su na sastanku na kojem se pripremaju za početak sjednice Sabora, pa nemaju vremena za Jugoslaviju.