Pri nastavku gospodarskog rasta, povoljnijim kretanjima na tržištu rada te učinku lanjskog povećanja plaća državnih i javnih službenika i ovogodišnjeg povećanja minimalne plaće i u ožujku ove godine bilježi se nastavak rasta plaća koji je na godišnjoj razini kontinuirano prisutan od sredine 2014. godine.
Pročitajte i ovo
Tako je u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8467 kuna, što je 193 kune više nego u prethodnom mjesecu i 358 kuna ili 4,4% više nego u ožujku 2017. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6253 kune, što je 125 kuna više nego u prethodnom mjesecu i 231 kunu ili 3,8% više nego u istom mjesecu prethodne godine.
Pri godišnjem rastu inflacije za 1,1% realne su plaće rasle niže od nominalnih, pa je tako realna bruto plaća na godišnjoj razini povećana za 3,3%, a neto plaća za 2,7%.
Time kretanja plaća u ovoj godini obilježava brži rast bruto plaće u odnosu na rast neto plaće što je suprotno prošlogodišnjim kretanjima kada je dinamičniji rast neto od bruto plaće bio potaknut učincima porezne reforme, koji su sada iščezli.
U prvom kvartalu ove godine prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8368 kuna, što je nominalno 4,8%, a realno 3,8% više nego u prva tri mjeseca 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6190 kuna, što je nominalno 4,3%, a realno 3,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Svojim rastom plaće podupiru povećanje raspoloživog dohotka kućanstava, a time i osobne potrošnje što pridonosi nastavku gospodarskog rasta. U prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal prošle godine najviši rast neto plaće zabilježen je kod Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti (+19,5%), Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta (+18,5%), Zaštitnih i istražnih djelatnosti (+17,6%), Proizvodnji odjeće (+16,9%) te Usluga u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (+16,6%), dok je istodobno najveće smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-15,8%),
Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom (-4,4%) i Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (-3,2%). Pritisak koji nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši na porast plaća takvih radnika sve se jasnije nazire, pa je, primjerice, iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (6,6%), u trgovini (5,8%) i djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (4,6%).
Rast plaća na godišnjoj razini nastavlja se i u sličnim zemljama, pri čemu u dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. U takvim su okolnostima u ožujku bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro), a slijede Rumunjska (963 eura), Crna Gora (761 euro), Bosna i Hercegovina (691 euro), Bugarska (566 eura) i Makedonija (564 eura).
U nastavku godine očekujemo zadržavanje tendencije rasta plaća poduprte gospodarskim rastom, povećanjem minimalne plaće, učinkom lanjskog povećanja plaća u državnim i javnim službama te pritiskom nedostatka potrebnih radnika u pojedinim djelatnostima. Ipak, pri nešto višoj inflaciji rast realnih plaća trebao bi biti blago sporiji nego prošle godine.
