Ministar financija ima plan- bankama želi ograničiti minuse na tekućim računima građana do jedne prosječne plaće, a minuse pretvoriti u dvogodišnji kredit - s manjom kamatom nego što je sada. 'To znači da ćemo zaista ograničiti minuse na tekućim računima i pretvoriti u ugovorne odnose između banke i građana', kazao je Linić. Na pitanje hoće li se HNS složiti s tim, Linić je odgovorio: 'Pa nema drugoga'.
Pročitajte i ovo
No, izgleda da neće. Koalicijski partner nije promijenio stav. 'Država nije tutor nikome, svatko odgovara i mora imati osobnu slobodu da odluči, ali, naravno, razgovarat ćemo s koalicijskim partnerima', kazala je Pusić.
I banke su očekivano protiv. 'Ne vidimo razloga da se to propisuje zakonom, jer zadire i u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente, i u raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka', stoji u priopćenju.
Ministrov pomoćnik pojašnjava što Linića smeta najviše. 'U uvjetima krize, kada nekome pošaljete sms poruku da od sutra više nema tri minusa nego jedan i da se morate snalaziti - na taj dio je ministar najviše reagirao. Mora to biti ugovorni odnos', kazao je pomoćnik ministra financija Boris Lalovac.
>> Linić: Manja kamata na stambene kredite primijenila bi se na sve, ali 5 posto je teško izvedivo
Ako uspoređujemo sa zemljama u Europi koje su zadržale svoju valutu, Hrvatska ima najniže kamate na minuse (Hrvatska- 11,53 posto, Bugarska 14,69 posto, Češka 17,59 posto, Mađarska 30,01 posto, Poljska 14,20 posto, Rumunjska 15,70 posto).
No, zato u zemljama eurozone prosječna kamata na minuse je oko 8 posto. Minimalna oko 3, maksimalna 15 posto. U Njemačkoj je primjerice nešto veća od 9 dok je u Austriji manja od 5 posto.
O odlukama ministra Linića HDZ ne misli ništa dobro. 'Jer su često ishitrene i kontraverzne. Vidite da izlaza nema, kao da se nalazimo u jednom avionu, a pilota i posade nema', kazao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Vlada je svjesna da milijun građana žive zahvaljujući minusima na tekućem računu. 'Svaki poticaj da se prilagodi potrošnja stvarnim mogućnostima može imati svoj efekt', kazao je Branko grčić, potpredsjednik Vlade.
S druge strane pita se Grčić 'bi li radikalniji pristup tako nečemu uvjetovao daljnje smanjenje osobne potrošnje što onda usporava gospodarski oporavak'. Prije nego donesu odluku sve će ovo Banski dvori uzeti u obzir. No, prije svega SDP treba pridobiti i HNS.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
