Cijela je priča počela prije 4 godine. Donesen je zakon koji je omogućio da privatne tvrtke masno zarade. Građane se obmanjivalo kako razdjelnici znače uštedu. Međutim, daleko je to bilo od istine.


Prije 4 godine donesen je zakon koji je omogućio da privatne tvrtke masno zarade. Tko je platio? Građani, jasno! I to pod prijetnjom kazne od 50.000 kuna ako ih ne ugrade. Obmanjivalo ih se kako razdjelnici znače uštedu. Umjesto manjih računa stizali su astromonski iznosi, ljudi su zato gasili grijanje i smrzavali se. Ovih je dana povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa na stolu imalo sporan put u Dansku koji se dogodio u vrijeme izglasavanja zakona, a ustavni sud na svom nekoliko prijedloga za ocjenom ustavnosti tog istog zakona.

Vezani članci Obitelj Matić Ovakvih nam priča fali! Dokaz da se za dobre ljude život uvijek pobrine: Baka udomila vlastite unuke da ne završe u domu i sada su nerazdvojni Slika nije dostupna "Provjereno" istražuje: Tko ima interes u ugradnji razdjelnika i donose li oni uistinu uštede?

Zakon o tržištu toplinske energije usvojen je 16. svibnja 2013. godine. Četiri dana kasnije, 20. svibnja 2013. dužnosnik navodi da je bio na studijskom putovanju u Danskoj te da je trošak smještaja dužnosnika i drugog predstavnika HERA-e podmirio organizator putovanja Danfoss, i to u kunskoj protuvrijednosti od 2275 kuna po osobi. Dužnosnik u očitovanju navodi da je cilj studijskog putovanja bilo upoznavanje s danskim rješenjima u sektoru toplinarstva, konkretno proizvodnji i distribuciji toplinske energije

Dužnosnik naglašava da se drušvo Danfoss International u ulozi organizatora pojavilo kao poznavatelj tamošnjih prilika u predmetnom sektoru, a ne kao proizvođač razdjelnika, te dodaje da mjerila za potrošnju toplinske energije nisu bila tema ni povod organizacije tog studijskog putovanja.

U kojem je trenutku saznao da će troškove snositi privatna tvrtka, Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, odgovara: "Kad sam ja saznao? Tek kada je izašlo u javnost, kada je, navodno, ne znam kada je ovdje došla jedna takva prijava, kada je došlo do pitanja." "Niste to znali kada ste u hotelu trebali troškove snositi prije?" "Nisam to znao." "Došli ste u Hrvatsku i onda ste tek kroz medije saznali da je strana tvrtka snosila troškove?" "Da. Vi ste mislili da je tko platio putovanje u tom trenutku?" "HERA." No put mu u Dansku, samo četiri dana nakon donošenja Zakona o tržištu toplinske energije kojim je propisana obveza ugradnje razdjelnika, nije platila HERA već privatna danska tvrtka Danfoss. Tvrtka za koju se tvrdilo da proizvodi ventile za razdjelnike.

"Povjerenstvo je većinom glasova utvrdilo da je primitkom troškova u vidu plaćanja smještaja dužnosnik primio nedopušten dar u smislu zakona i da je time počinio povredu članka 11 Zakona o sprječavanju sukoba interesa", rekla je Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Pudić je u Dansku išao s predstavnicima Ministarstva gospodarstva te HEP-Toplinarstva, ali se jedino on kao dužnosnik iz regulatorne agencije našao pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa koje je utvrdilo da je primio nedopušten dar. 

"Nisam sigurno stavio privatni interes u odnosu na društveni interes." "Smatrate li da netko jest, primjerice gospodin Zorić iz ministarstva gospodarstva?" "Ne mislim da je itko od kolega to stavio." "Je li ta tvrtka Danfoss ima ikakve veze s Brunatom, rekli ste da proizvodi dijelove?" "Nikakve, možda su tvrtke iz iste države", dodaje Pudić.

Ekipa Provjerenog otišla je u tvrtku Danfoss, gdje su im kazali da su putovanje organizirali kako bi Hrvate upoznali s danskim sustavom daljinskog grijanja. Tvrde da ne proizvode nikakve ventile za razdjelnike. "Ne postoji ventil za razdjelnike. Razdjelnik je zaseban uređaj, ventil za radijatore je poseban uređaj. Razgovaramo o dva različita uređaja. Razdjelnike Danfoss ne proizvodi. Ventile za radijatore Danfoss proizvodi već dugi niz godina." "S kojim tvrtkama na području Hrvatske koje ugrađuju razdjelnike vi surađujete?" "Direktno ne surađujemo ni s jednom tvrtkom koja proizvodi razdjelnike. Mi smo svoje proizvode distibuirali kako uvijek i distribuiramo preko naše službe veletrgovaca", rekao je Kemal Lojo, Danfossov stručnjak za sustave grijanja.

Da tvrtku Danfoss razdjelnici itekako zanimaju dokazuje i činjenica da su dali izraditi istraživanje o navikama grijanja u kojem su ispitanici bili podijeljeni u one koji nemaju i one koji imaju razdjelnike. Koristi priliku i pokazuje zgradu u kojoj su ostvarene uštede kada su razdjelnici ugrađeni.  "Čovjek je napravio totalno prema pravilima struke rekonstrukciju, stavio termostatske ventile, balans ventile, modernizirao sustav grijanja", dodaje Kemal Lojo. Uštedu od oko 30 posto, ali u idealnim uvjetima, pokazalo je i istraživanje energetskog instituta Hrvoje Požar koje je naručio bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

"Ona jeste pokazala uštedu. Međutim nije pokazala onaj drugi efekt, a to je da ljudi koji su imali znatno veće račune, oni su pristupali najrigoroznijoj mjeri – zatvarali su svoje radijatore i došlo je do pothlađivanja svih zgrada. Da biste smanjili račun zavrnete radijator jedan, pa drugi, pa treći, pa pogasi se po stanovima, na kraju su se ljudi smrzavali da bi imali račun koji je niži. I to je nešto što ta studija nije uspjela utvrditi, a to je koliko se ljudi stvarno griju", rekao je bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

"Ti ljudi moraju znati da oni time ne smanjuju svoje račune, oni time pogoršavaju situaciju u cijeloj zgradi. Oni ne štete samo svojim susjedima koji će zbog toga dobiti veći račun jer se žele grijati, nego štete i sami sebi jer se zgrada pothlađuje, javljaju se gljivice, javlja se plijesan, javlja se vlaga u stanu", kaže Ljiljana Mrkonjić iz udruge "Razdjelnici topline".

Za većinu građana razdjelnici nisu ekonomski isplativi. Troškovi ugradnje ne vraćaju se ni za deset godina. Pokazala je to studija koju je izradio Ekonomski institut. Osnivao je Most Povjerenstvo, htio izmijeniti zakon, ali bezuspješno. Problemi razdjelnika ostali su, a koalicijski partneri nestali. U Vladu je ušao novi partner HNS, čiji je Ivan Vrdoljak i donio sporni zakon. Nedavno je nakon kratkog zatišja najavio povratak na političku scenu, i to kandidaturom za šefa HNS-a. Izjave dotad izbjegava, pa i na temu razdjelnika. Pred kameru nije htio ni novi resorni ministar Tomislav Čorić. Dobili smo tek pisanim putem odgovor kako je prema postojećem zakonu potrebno ugraditi razdjelnike. Na Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju Ustavni sud zaprimio je 5 prijedloga za ocjenu ustavnosti te 13 na Zakon o tržištu toplinske energije. Jedan takav uputio je i profesor Džeba.

"Prvenstveno je bio razlog taj što je to zadiranje u privatno vlasništvo. Naime kada ste vi kupovali stan u jednoj zgradi koji je bio priključen na centralizirani toplinski sustav, onda ste kupili stan pod pretpostavkom da će obračun potrošnje toplinske energije biti po kvadratnom metru. Bez obzira je li stan gornji, donji, u sredini, na sjevernoj ili južnoj strani, element grijanja nije utjecao na to da vi propitkujete cijenu stana. Ako vam netko sada naknadno promijeni model obračuna toplinske energije, onda vaš stan gubi na vrijednosti jer je jasno da ljudi neće kupovati stanove koji su na sjevernoj strani, koji su ispod ravnih krovova i tako dalje. A zadirati na takav način u privatno vlasništvo možete samo ako nastupi izvanredno stanje u državi." "Što je odgovorio Ustavni sud?" "Ništa. Ne javlja se. Ja sam pisao dvije požurnice prije svake sezone grijanja upozoravao sam da se treba riješiti taj problem jer sa svakom novom sezonom grijanja, problemi se povećavaju. Ako će doći jednog dana do plaćanja odšteta, onda će to biti zasluga sporosti Ustavnog suda. Rješavanje navedenih predmeta je u tijeku, a u ovom trenutku nije moguće dati informaciju kada bi Ustavni sud mogao donijeti svoju odluku", rekao je Ivica Džeba, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada se Ustavnom sudu očitovala što ona misli o tome. Ekipa Provjerenog upitala je Vladu zbog čega je o tome raspravljala na zatvorenome dijelu sjednice i zbog čega je dala takav prijedlog Ustavnom sudu. Telefonskim im je putem odgovoreno kako je zatvorena sjednica uobičajena praksa kada je riječ o postupcima koji su još u tijeku, pa o razlozima ne mogu govoriti. Tema razdjelnika četiri godine nakon uvođenja obveze ugradnje ušutkala je brojne stručnjake, političare koji su iza sebe ostavili razne kontradiktornosti i jedan nedorečeni zakon. U njemu i dalje stoji da će se kazniti oni koji ih ne ugrade. Međutim, zakon nalaže kupnju i ugradnju, ali ne i obvezu obračunavanja po razdjelnicima, građani se zato već nekoliko mjeseci vraćaju na stari način obračuna.

"Kriva je komunikacija. Građanima je bilo komunicirano da ako ugrade razdjelnike, imat će niže cijene grijanja. Međutim, nitko nije objasnio da razdjelnik samo raspoređuje ukupnu potrošnju zgrade." "Mislite li da je ovdje bilo riječi o namjernoj krivoj komunikaciji ili slučajnoj?" "Pa ja ću reći, kada pogledamo sve što se u energetici događalo tijekom zadnjih godina, onda vidimo da nema slučajnosti, da sve to skupa ima zainteresiranih strana koje se pobrinu da ide na onaj način kako njima odgovara", dodaje Panenić.

Jedna od zainteresiranih strana svakako su privatne tvrtke koje su ugrađivale razdjelnike. "Imamo informacije da su se predstavnicima stanara nudile razne pogodnosti od strane ugrađivača, da ih se poticalo da uvjeravaju stanare da potpišu za ugradnju." "Na koji način bi ih se uvjeravalo?" "Pa, bilo je od besplatne ugradnje uređaja u stan predstavnika stanara do raznih drugih poklona", zaključila je Ljiljana Mrkonjić iz udruge "Razdjelnici topline".

Građani su na razdjelnike potrošili više od 700 milijuna kuna i to zato što je jedna Vlada pogrešno interpretirala europsku direktivu i bez izrade studija donijela uredbu kojom su nas obvezali na ugradnju uređaja koji čak ni nije zakonski mjerač. Kada bi ova ili bilo koja nova Vlada ukinula tu uredbu, građani bi oštetama mogli od države tražiti nazad sve te svoje milijune. Isto bi se moglo dogoditi kada bi Ustavni sud zakon ocijenio neustavnim.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno.

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr.