Nazivaju ga najbogatijim Hrvatom, sposobnim biznismenom i spasiteljem brodogradnje. "Nemam namjeru odustati", poručio je Danko Končar.

Galerija


Pomaže nogometnim klubovima. "Za Istru me veže i poslovno i privatno zadovoljstvo", otkriva Končar. Ali njegovo ime veže se i uz međunarodne skandale.

Vezani članci Članovi podružnice Hrvatskog sindikata šumarstva u Senju - 2 Radnici traže svojih 625.000 kuna, njihovim novcem upravljala samo jedna osoba: ''Smije ti se u lice i potkrada te'' Miro Ćalušić Otkrivamo snimke razgovora pokojnog kamatara koji je za života prijetio, strašio i lihvario: "Ja se ničeg ne bojim, dao sam svoj novac"

Danko Končar jedan je od desetaka aktera afere izvlačenja novca iz Južnoafričke Republike. Jedan je čovjek prvi o tome progovorio pred TV kamerama emisije Provjereno.

"Strah me nije. Što je bilo, bilo je. Samo ovaj trenutak postoji, ne postoji ni prošlost ni budućnost", kazao je. Miodrag Kon nekad je bio desna ruka Danka Končara i osoba od njegova velikog povjerenja. "On je mene predstavljao kao Danka Končara u Južnoj Africi", dodaje.

Preko Kermasa postao većinski vlasnik Samancora

Končar je 2005. preko tvrtke Kermas postao većinski vlasnik rudarske tvrtke Samancor, drugog najvećeg svjetskog proizvođača kroma i ferokroma. Kona, svog daljnjeg rođaka, postavio je za jednog od direktora. Primao je mailove koje i Končar, imao uvid u povjerljive dokumente, bio s njim na tajnim sastancima, znao za brojne poslove, pa i kako se skriva novac od prodaje.

"Prva od tih stvari koja je meni upala u oči bio je slučaj s biznismenom koji je pokušavao napraviti neki deal s Končarom. Ponudio mu je da osnuju novu firmu i kako da izvuku određenu dobit iz jedne firme koju će osnovati neovisno i potpuno izvan Samancora", objašnjava.

Sa zviždačem smo se našli u jednoj zemlji u blizini Hrvatske. Njegovu lokaciju ne zna ni sud - zbog eventualnog utjecaja, prijetnji. Odmah nam objašnjava kako je poslovao Samancor. Proizvode je prodavao kupcima putem offshore tvrtke - sličnog naziva - Samchrome za proviziju. Detalji tog ugovora ostali su, kaže, skriveni manjim dioničarima.

"Na tim ugovorima stoji da Samchrome ima pravo ostvariti devet posto od prodaje roba, svih roba koje idu preko njega, a to uključuje sve robe koje Samancor proizvodi", doznaje Provjereno od zviždača.

Offshore tvrtka osnovana na Malti

Malta je jedna od svjetskih poreznih oaza i raj za one koji žele skriti stvarni promet, utajiti, umanjiti porez, oprati ili izvući novac. Direktori iz Samancora upravo su ondje osnovali offshore tvrtku.

Istraživao ju je i Dewald Van Rensburg, novinar južnoafričke istraživačke redakcije AmaBhungane. "Osnovali su privatnu marketinšku kompaniju na Malti i dali su joj ekskluzivno pravo da prodaje krom. Ta se tvrtka zvala Samchrome. Nije bila u vlasništvu Samancora, već Končara. To je velik sukob interesa. On zarađuje od provizije za marketing, tvrtke koju zastupa", kazao je Van Rensburg.

Kako bi nam što bolje objasnio što se točno radilo u Samancorovoj offshore tvrtki na Malti, Miodrag Kon izrađuje za nas shemu izvlačenja novca. Objašnjava prvo da je tvrtka bila u jednom trenu podijeljena na tri dioničara - najveći dio imao je Končarov Kermas, zatim tvrtka IMR te sindikati, a onda opisuje kako je tekla kupoprodaja.

"Sama roba iz Samancora išla je direktno kupcima u inozemstvo. Samancor je fakturirao Samchromu Malta određeni iznos. To je prikazano kao milijarda dolara. Nakon primanja te fakture Samchrome Malta fakturirao je kupcima za iznos od milijardu i 90 milijuna dolara. Kupci su plaćali taj iznos od milijarde i 90 milijuna Samchromu, a Samchrome je po fakturi koju je dobio od Samancora plaćao milijardu dolara. Naravno pojavljuje se tu ostatak od 90 milijuna dolara", doznajemo.

Oštećeni mali dioničari, sindikati, radnici i država

On se dijelio, kaže, između Končarova Kermasa i IMR-a, a tako nisu oštećeni samo mali dioničari, južnoafrički sindikati i radnici, već i država. "Na sve te razlike koje su ostvarene i realizirane u inozemstvu Samancor je trebao platiti 28 % poreza", otkriva zviždač. Procjenjuje da su direktori izvukli oko pola milijarde dolara u pet godina.

"Uspjeli smo doći do drugih igrača iz Afrike koji su nam dali dokaze. Pokazuju kako je Samancor radio u to vrijeme. Financijskim izvještajima uspjeli smo upratiti kako je funkcionirao sustav na Malti", objašnjava Dewald Van Rensburg, istraživački novinar.

I zviždač Kon sve potkrepljuje mailovima, financijskim izvještajima Samancora i Samchroma na kojima je vidljiva razlika u prihodima. "Za 2007. godinu bila je oko 147 milijuna dolara ostvarena razlika. Taj je novac išao prema vlasništvu. Vlasništvo je bilo pod vlasništvom Kermasa i Končara", otkriva tajni izvor.

Sporna i prodaja dionica jedne tvrtke

Nisu samo transakcije na Malti sporne već i prodaja dionica jedne tvrtke iz sastava Samancora kineskoj državnoj tvrtki. Za tu prodaju Samancor je trebao dobiti 225 milijuna dolara, ali sav novac nije, kaže, završio na računu tvrtke.

"Sinosteel je platio Samancoru 100 milijuna dolara, a 125 milijuna dolara je završilo na računima Kermasa, odnosno Danka Končara", objašnjava zviždač. I za tu tvrdnju ima dokaze - mailove koje je banka slala tvrtki. "Banka obavještava da je 75 milijuna i 25 milijuna pristiglo na račun Samancora, a sljedećeg dana ili poslije toga obavijestili su da je na računu Kermasa u Londonu odobreno 125 milijuna dolara. Time nisu sva sredstva stigla Samancoru, već je veći dio pripao Končaru", dodaje.

Kon dokaze ponio sa sobom

Sve dokaze koje je Miodrag Kon prikupio kada je otišao iz tvrtke 2010. godine ponio je sa sobom kada se prvi put susreo s odvjetnikom koji zastupa udruženje rudarskih i metalurških sindikata AMCU. Bilo je to 2015. Dokazi su analizirani i donesen je zaključak da je zviždač kredibilan.

Sastavljena je svojevrsna tužba na više od 500 stranica i poslana Samancoru i Visokom sudu u Johannesburgu. Za izvlačenje novca sumnjiče ukupno 20 bivših i sadašnjih direktora. "U ovom trenutku ne znamo tko je sve bio uključen u transakcije, a tko je u potpunosti nevin. Vjerujemo da je 1,9 milijardi američkih dolara izvučeno iz Samancora", kazao je odvjetnik Johan Lorenzen.

Tvrtka Samancor taj sindikat ne priznaje, a zviždača je nazvala malicioznim i oportunističkim jer je tražio nadoknadu za informacije koje je dao - ako sindikat dobije natrag izvučeni novac. "Mislim da je gospodin Kon u ovome iz pravih razloga. Vjeruje da je nepravda učinjena i on to hoće popraviti. Ali i da je oportunist i ako ovo čini zbog financija, kompenzirat će mu se samo ako se tvrdnje dokažu. Ako je 1,9 milijardi dolara izvučeno iz Samancora i oduzeto od radnika, ako on dobije kompenzaciju, neka, što se mene tiče", dodaje Lorenzen.

Najavili su i vlastitu istragu. Da bismo doznali je li dovršena i koji su rezultati, poslali smo mail tvrtki Samancor. Nisu nam odgovorili. Kao ni Visoki sud u Johannesburgu. Odvjetnik kaže da dokument prevode na više jezika i da ga planiraju slati na adrese direktora.

Provjereno nazvalo Danka Končara

Ekipa Provjerenog nazvala je Danka Končara. Rekao je da je trenutačno u Južnoafričkoj Republici. Na upit novinara o tužbi sindikata rekao je da to nije tužba, već spis kojim se traže dodatni dokazi od suda. Negirao je sve što mu zviždač stavlja na teret i kazao da ga on želi uništiti.

Danko Končar javio se na telefonski poziv novinara emisije Provjereno: "Vi ste razgovarali s Miodragom Konom? Super. Možete mu poručiti da je u svakoj laži kratak korak." Na pitanje novinara o tome jesu li novci preusmjereni prema Kermasu, odgovara kratko: "To su gluposti." Kaže da je taj posao naslijedio i da je Centralna banka odobrila proviziju od devet posto.

Negirao je da je dio novca od kineske tvrtke završio na njegovu računu. "Što se mene tiče, sve su knjige na raspolaganju. Ja mirno spavam", poručio je u telefonskom razgovoru Danko Končar.

"Ovo je tužba kojom se traže dvije stvari. Jedna je dopuštenje suda da sindikat djeluje u ime svih radnika Samancora. Drugo, tražimo račune svih transakcija kako bismo znali koliko je točno novca izvučeno", smatra odvjetnik Johan Lorenzen.

U Finskoj pokrenuo novi biznis i Afarak

Iz tvrtke Samancor Končar je izašao 2009., a sporna tvrtka na Malti na kraju je ugašena, a knjige zatvorene. "Kada je završio sa svojim interesima u Samancoru, otišao je u Finsku. Tamo je pokrenuo novi biznis - Afarak. I za taj biznis koristi tvrtke na Malti", dodaje istraživački novinar Dewald Van Rensburg.

Afarak je isplivao i u aferi Panama Papers. "Izvučeni novac išao je na Maltu i s Malte na Britanske Djevičanske Otoke. Od tamo ne znamo gdje je otišao. Može biti u Dubaiju, može biti u Londonu, može biti u Hrvatskoj. Teško je reći", objašnjava Van Rensburg.

U Istri brojne tvrtke s nazivom Kermas

U Istri Končar ima mnogo tvrtki koje nose naziv Kermas. Bave se raznim djelatnostima. Vlasništvo nekih također je na Malti. Iza njih stoje i on i uža rodbina.

Uglavnom nemaju zaposlenih, a jedna tvrtka s jednim zaposlenim je 2018. godine ostvarila promet od čak 150 milijuna kuna. Danko Končar u Hrvatskoj je spasitelj posrnulih tvrtki, a u Južnoafričkoj Republici jedan od onih koje sindikat sumnjiči za izvlačenje novca.

Provjerava li itko novac kojim nas spašava? Službe, Vlada? Na to pitanje - nismo dobili odgovor.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno.

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr.