U Poljskoj, gdje je izbila afera zaraženih krava, veterinari upravo istražuju koliko su građani u mesu bolesnih krava, koje su seljaci sami neuspješno liječili, pojeli i lijekova. Ako pitate ministra zdravstva Milana Kujundžića, treba to samo dobro ispeći. Ekipa emisije Provjereno istražila je kakva je situacija kod nas. Bez recepta su krenuli po veterinarskim ljekarnama po lijek za navodne bolesne svinje i dobili ga bez problema.

Galerija


Ekipa emisije Provjereno ušla je u tri poljoprivredne ljekarne u tri grada i tražila jedan antibiotik, Enroxil, kojim se liječe bolesne životinje, bilo da se radi o peradi, svinjama, govedu. On se ne smije prodavati bez veterinarskog recepta. Novinarka Provjerenog u ljekarnama je kazala da nema recept, da nije vlasnica farme, ali da antibiotik treba za nekog.

Vezani članci Hobotnica i orao Hobotnica uhvatila orla, ne bi mu se dobro pisalo da se nisu upleli ljudi Provjereno donosi priču o antibioticima u mesu 1 (Foto: Provjereno) Koliko antibiotika pojedemo u mesu? Novinarka Provjerenog uspjela bez recepta kupiti antibiotike za životinje

U prvoj ljekarni, onoj u Zagrebu, prodavačica ga je naručila i kazala da dođe sutradan. Sreću je ekipa Provjerenog istoga dana tražila u Velikog Gorici. Nevjerojatnom lakoćom u ovoj ljekarni došli su do recepta i antibiotika. A onda su otišli i u Zaprešić, uvjereni da ovo što se dogodilo nije iznimka, već pravilo.
U trećoj ljekarni ne prodaju antibiotik Enroxil, no veterinar im je ponudio jedan drugi antibiotik, Egocin. Ni on ne ide bez recepta, ali i njega su u ljekarni ispisali na licu mjesta.

Ispisivanje recepta i dva paketića antibiotika u prahu ekipa Provjerenog platila je oko 15 kuna, a dobije ga se dovoljno za liječenje 20-ak bolesnih svinja. Sutradan se ekipa Provjerenog vratila u prvu ljekarnu gdje su za njih dan ranije naručili antibiotik Enroxil. Bez recepta ga nisu uspjeli doboti, no u u rukama ionako već imaju dovoljno antibiotika za liječenje i peradi i svinja, gdje žele i kako žele, na svoju ruku.

Recept lažiran, podaci pogrešni

Na receptima koje su novinarki Provjerenog na licu mjesta bez puno muke izradili veterinari upisano je da je ona vlasnica farme, odnosno posjednica životinja, adresa je kriva, a nema onoga što je najbitnije – broja po kojem se točno zna kojoj je životinji na farmi pripisan antibiotik, ali zato je tu pečat i potpis veterinara.

S punim rukama antibiotika i recepata koji su uneseni u sustav, ekipa Provjereno otišlo pred ministarstvo poljoprivrede vidjeti kako će ministarstvo reagirati na ove nepravilnosti i manjkavosti u sustavu. Na njihovo inzistiranje da netko stane pred kameru i objasni kako je moguće da se ovo događa, ministarstvo je reagiralo očitovanjem putem elektroničke pošte u kojem opisuju procedure izdavanja antibiotika te nižu brojke obavljenih inspekcijskih kontrola.

Kako te brojke ne govore mnogo o tome zašto se i dalje antibiotici mogu nabaviti bez recepta, ekipa Provjereno potražila je onda i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Kujundžića su pronašli na obilježavanju međunarodnog dana borbe protiv raka. Rekao je da će provjeriti dokaze koje mu je donijela ekipa emisije Provjereno.

Kako na ljude utječu antibiotici koji se nađu u mesu liječenih životinja, objasnila je Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević''. ''Indirektno nas to, kao zajednicu, smeta. Ne toliko to što mi konzumiramo antibiotik, nego to što ćemo doći u kontakt s rezistentnim bakterijama pa će one postati dio naše mikrobiote. Na desecima tisuća ljudi nikom ništa, ali doći će do onog jednog koji će oboliti, kojem će ta reszistentna bakterija zalutati u krvotok ili u mokraćni mjehur i onda će napraviti infekciju. I onda tu infekciju nećemo imati čime liječiti'', kazala je Tambić Andrašević.

Analizirano 2700 uzoraka

I dok ministar Tomislav Tolušić od ekipe Provjerenog bježi kao vrag od tamjana, vrata raja za kontrole uzoraka mesa otvara i Veterinarski institut. Prošle godine tu je analizirano oko 2700 uzoraka radi utvrđivanja razine antibiotika u mesu. Kada u laboratoriju Hrvatskog veterinarskog instituta pronađu povišenu razinu antibiotika, oni obavješćuju ministarstvo poljoprivrede koje je nadležno za daljnji postupak.

To se dogodilo samo jednom, kažu iz ministarstva, kada je u uzorku mišića svinje pronađeno više antibiotika nego što je dozvoljeno. U ljekarni u Velikoj Gorici novinarki Provjerenog objasnili su da postoji oralni i injekcijski antibiotik, a ovaj drugi se ne smije držati niti naručivati u ljekarnama.

Veterinarski tehničar je anonimno za Provjereno ispričao kako su do injekcijskih antibiotika koji se ne smiju ni kupovati u ljekarnama godinama dolazili farmeri. Radio je cijelo desetljeće kod jednog velikog dobavljača veterinarskim stanicama, ljekarnama. Nosio je kutije s lijekovima direktno farmerima. Tako su onda životinje liječili sami. ''Seljaci su naučili baratat s time. Seljaci su to nabavljali da bi uštedjeli jer veterinari naplaćuju svoj dolazak, jednostavno da bi radili mimo veterinara. Lijek je u veleprodaji daleko jeftiniji nego kad veterinar dođe na teren popikati životinju. Naplatit će svoj rad, naplatit će dozu lijeka koju je potrošio. Ipak su troškovi mnogo mnogo veći'', ispričao je.

Ministarstvo: Prošla godina bez nepravilnosti

Inspekcija, kaže, u tu tvrtku nije dolazila. ''Inspekcija da je naručila pod lažnim imenom paket, u to vrijeme bi taj paket i bio dostavljen. Što se tiče same tvrtke, ne znam što i koliko i bi li našli. Znam samo da, ako bi se takav lijek pronašao kod nekog od seljaka, pomoću serijskog broja bi se moglo pronaći otkuda je taj lijek došao, gdje je zadnji put bio, u kojoj veledrogeriji, ljekarni, bilo što. Znači, tko je zadnji put bio ovlašten za njegovo korištenje'', objašnjava anonimni izvor.

Ministarstvo u veleprodaji prošle godine nije pronašlo nikakve nepravilnosti. Dok se injekcijski antibiotici ne smiju držati u veterinarskim ljekarnama, u njima se mogu pronaći humani lijekovi. I s njima dolazi do zloupotreba. ''Imamo saznanja da se u veterinarskim ljekarnama mogu kupiti humani lijekovi, da pacijenti koji ne dobiju to u ljekarnama klasičim, idu kupit lijekove bez recepta u veterinarske ambulante. Veterinarski lijekovi su u nekoj mjeri različiti od humanih, ali ima jako puno zajedničkih molekula. Samo što su doze različite za ljude i za životinje'', objašnjava Ana Soldo, predsjednica ljekarničke komore.

Antibiotici zbog svojeg sve slabijeg učinka na bakterije više nisu stvar samo struke već i svake države koja njihovu upotrebu treba regulirati. Tako je krajem prošle godine Europska komisija postrožila pravila korištenja antibiotika u uzgoju životinja za hranu. Zakon je promijenjen. I sad su države članice tražile prilagodbu na njega. ''Tu se često antibiotici koriste kao lagani način održavanja zdravlja stada, krda, jata, ne znam što se sve uzgaja. No, napredne razvijene zemlje su pokazale da mogu održati zdravlje poboljšanjem uvjeta uzgoja, a ne nužno antibioticima'', kazala je Arjana Tambić Andrašević.

Antibiotike se bez recepta nabavljalo i prije ulaska u Europku uniju. Antibiotike se bez recepta nabavlja i danas. Ekipa Provjerenog to je i dokazala i pokazala da sustav u Hrvatskoj ne funkcionira. Ako ministri već ne vjeruju dokazima ili ih ne žele vidjeti dok gledaju neko drugo "meso", mogu ziviriti u sustav. Ondje će ih pronaći. A pitanje je što će s njima – ubrojiti ih u onu statistiku kontrola i prekršaja iz e-maila ili napokon razmotriti što se može promijeniti. Živimo u jednoj zajednici. Zdravlje jednih utječe na zdravlje drugih, htjeli mi to sebi priznati ili ne.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr