Poslovne banke nude sve veće dopuštene minuse pa se više od 50 posto duga građana odnosi na
nenamjenske kredite, minuse i kartice.
Pročitajte i ovo
NIKAD SKUPLJE
Bolna usporedba: Pogledajte što ste za 50 eura mogli kupiti prije, a što danas - razlika je zastrašujuća
"VODA NAM JE DO GRLA!"
Mrtav socijalni dijalog i neispunjena obećanja: Zašto javne službe više ne vjeruju Vladi?
Tužna vijest
Preminula poznata onkologinja: "Ulijevala je nadu i pružala podršku"
sigurnosno pitanje
Srbija odgovorila na protjerivanje njihovih državljana: Zatvorili granice za Crnogorce
0:24
5
sramotni prizori
VIDEO Kaos u Međimurju: Maturanti slavili zadnji dan nastave pa demolirali školu
"Upravo ti podaci govore kako se građani zadužuju samo da bi preživjeli", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a, Krešimir Sever.
Prema podacima NHS-a, građani su u listopadu 2005. poslovnim bankama bili dužni 76,1 milijardu kuna, a godinu dana poslije čak 93,3 milijarde kuna.
Za božićne i novogodišnje blagdane građani su u prosjeku potrošili dodatnih 1600 kuna.
No, dok s jedne strane velik broj hrvatskih građana jedva preživljava, podaci iz nekih autokuća govore da su se, kao prigodni božićni darovi, ove godine darivali čak i automobili.
Prema podacima NHS-a, minimalni životni troškovi četveročlane obitelji za prosinac bili su 6288 kuna, što je 0,31 posto više nego u studenome.
Prosječna neto plaća za listopad bila je 4585 kuna, čime se moglo pokriti 72,92 posto troškova prosječne košarice, što je 0,47 posto više nego u studenome.
Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3357 kuna, a njezina pokrivenost prosječnom mirovinom je 57 posto, što je 0,71 posto manje u odnosu prema prošlome mjesecu.
Iako se prosječnom plaćom za listopad 2005. moglo pokriti 68,2 posto prosječne košarice za četveročlanu obitelj, a u listopadu 2006. godine 72,9 posto, hrvatski građani u 2007. ulaze zaduženiji nego što su bili proteklih godina.