Veliku pozornost u javnosti svojim prijedlogom državnog proračuna nedavno su privukli mladi umovi Ivan Majić i Matej Bule, studenti četvrte godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Svojim su prijedlogom htjeli, kako kažu, potaknuti argumentiranu javnu raspravu jer je proračun vrlo važno javno pitanje o kojem se ne razgovara dovoljno.
Pročitajte i ovo
“Razgovori o javnim financijama puni su brojki koje se samo nabacuju, pa smo odlučili napraviti nešto konkretno, s jasnim ciljevima i instrumentima za ostvarenje tih ciljeva, nešto što ima glavu i rep”, objašnjava Bule za Global.
Ideju za izradu prijedloga proračuna dobili su tijekom razgovora o javnim financijama, a budući da se druže i u slobodno vrijeme, odlučili su napraviti nešto novo, konkretno.
To se svidjelo Udruzi poreznih obveznika Lipa koja ih je potaknula da svoj prijedlog predstave na okruglom stolu pred stručnjacima. A zašto je taj studentski projekt uzburkao stručne vode i što to skriva njihov prijedlog proračuna?
Prva godina najbolnija
“Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH (2016.-2019.)” donosi plan kojim rashode državnog proračuna samo u ovoj godini treba smanjiti za 4,86 milijardi kuna. Ukupno bi se u iduće četiri godine trebalo uštedjeti 7,68 milijardi kuna. Dugoročni cilj prijedloga je smanjiti javni dug države, osigurati prostor da Hrvatska bude spremna za novu recesiju, ali i ostvariti višak novca u državnog blagajni.
Ideja je Majiću i Buli bila da se proračun za plaće u javnom sektoru i za povlaštene mirovine smanji za pet posto, a onaj za obične mirovine 2,5 posto. Također bi se smanjile subvencije za poljoprivredu (manje za 1,4 milijarde kuna), poticaji za stanogradnju (manji za 251 milijun kuna) i zapošljavanje (manji za 360 milijuna kuna). Svjesni su da bi ljudi teško prihvatili navedene promjene, ali ističu da nema otpuštanja zaposlenih, nema snižavanja mirovina i plaća viših od pet posto te nema povećanja poreza.
Prva godina bila bi najteža i najbolnija jer bi najviše rezova bilo na početku. Prilagodba je nužna, bez nje nije moguće očuvati socijalnu državu. Tvrde kako “ovo nije operativan plan koji Ministarstvo financija može jednostavno provesti nego je to politički program koji bi sve stranke tijekom predizborne kampanje i cijelog parlamentarnog razdoblja trebale koristiti za pristupanje ekonomskim problemima”.
Svoj prijedlog proračuna nazivaju miniprogramom jer su na 20 stranica koherentno iznijeli sve važne stavke koje su sastavni dio svakog proračuna. Sam proces stvaranja programa trajao je oko 20 dana tijekom kojih su Majić i Bule čitali i analizirali razne radove, zakone i prethodne proračune. Više su puta optuženi da su socijalno neosjetljivi, ali demantiraju točnost te tvrdnje.
Otvorena javna rasprava
Majić ističe da su promjene nužne “jer ako dođe do nove krize ili recesije Hrvatska neće biti u stanju vraćati dugove koji će dalje samo rasti. Ne smijemo se osloniti na dugoročne mjere jer je pitanje hoće li se one ikad ostvariti, trebamo djelovati odmah”. U prijedlogu također stoji da je potrebno uvesti fiskalno pravilo u Ustav. Tako bi se spriječilo neodgovorno ponašanje vlasti i ograničila bi se Vlada na način da se točno definira iznos deficita, javnog duga u vrijeme mira, duga za vrijeme ratnog stanja, recesije. Svi ti prijedlozi temelje se na pozitivnoj praksi razvijenih zemalja koje nam trebaju služiti kao primjer. Smatraju da novi ministar financija ima iskustva, zadovoljni su smjerom u kojem se krenulo, prema uzoru na zapadne države, iako ističu da je još prerano donositi zaključke.
Mišljenja stručnjaka
Majić i Bule ističu da u državi postoje mnogo obrazovaniji i iskusniji ljudi koji se bave ekonomijom te da već odavno upozoravaju na trenutačno stanje i realne opasnosti, ali im se ne daje dovoljno prostora u javnosti.
Vuk Vuković, profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžementa zadovoljan je prijedlogom: “Bule i Majić su napravili odličan prijedlog, za svaku pohvalu. Kao što i sami ističu, željeli su isprovocirati raspravu u javnosti, što su više nego uspješno ostvarili. Jer su svi ti rezovi realnost s kojom će se nova Vlada morati suočiti. Smatram da je prijedlog i više nego dobar predložak Vladi, pogotovo što se dugoročne održivosti tiče”.
Analitičar Velimir Šonje također je prokomentirao prijedlog. “Kolege su napravile vrlo dobar posao u tehničkom smislu. Međutim nedovoljno su pozornosti posvetili političkoj analizi izvedivosti prijedloga. Sniženje plaća, mirovina i subvencija za poljoprivredu izazvalo bi velike političke otpore u kojima bi njihov prvi prijedlog o smanjenju poreznog opterećenja na kapital posebno bio neizvediv”, kazao je Šonje.
Tekst je preuzet iz studentskih novina Global, čije tekstove možete pratiti i na OVOJ stranici.
