Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Fiskalna konsolidacija

IPAK SE MOŽE Kako su dva studenta ekonomije srezala hrvatski proračun za 7,68 milijardi kuna

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Dosadašnja politika toleriranja visokih deficita i čekanja da gospodarski rast donese uravnoteženje proračuna nije se pokazala uspješnom, te je izvjesno da će vlada premijera Tihomira Oreškovića morati pribjeći značajnijoj fiskalnoj konsolidaciji.

Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Majić i Matej Bule predstavili su, u sklopu okruglog stola u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa, svoj prijedlog fiskalne konsolidacije, odnosno plan kako smanjiti rashode proračuna i stabilizirati javne financije. To je, naime, jedan od glavnih zadataka nove Vlade koje je naveo premijer Tihomir Orešković.

Pročitajte i ovo Kamp za migrante između Bihaća i Bosanskog Petrovca - 3 Potvrđeno iz policije Kaos u kampu Lipa u BiH: Migranti kamenjem počeli gađati policiju, na teren izašle specijalne jedinice Slika nije dostupna DAN POREZNE SLOBODE Od danas više ne radite za državu, nego za sebe. Ali to zapravo i nije tako dobra vijest: Izračunajte koliko ide vama, a koliko radite za državni aparat

Njihov plan predviđa četverogodišnju fiskalnu konsolidaciju, u razdoblju od 2016. do 2019. godine, nakon koje bi proračun 2020. imao suficit. Studenti su naveli kako uvažavaju hrvatsku stvarnost pa predložene uštede uključuju i to da:

Nema otpuštanja zaposlenika
Nema smanjenja mirovina ili smanjenja plaća većih od 5 %
Nema povećanja poreza i doprinosa


'Predložene uštede trebaju zadovoljiti tri opća cilja: ne bi smjele ugroziti trend rasta ekonomske aktivnosti, socijalni mir te razinu kvalitete javnih usluga', navode u Lipi dodajući kako mjere fiskalne prilagodbe, koje je nužno provesti u prvoj godini mandata, moraju biti praćene i drugim strukturnim reformama, između ostalog, javne uprave i pravosuđa, radnog zakonodavstva i smanjivanje troška države uz povećanje njene efikasnosti.

Program Majića i Bule predviđa ukupno smanjenje rashoda od 7,68 milijardi kuna u četiri godine, najviše - 4,68 milijardi kuna u 2016. godini. Ključne mjere odnose se na smanjenje plaća zaposlenih u javnim službama za pet posto (1,5 milijardi kuna), rezanje subvencija u poljoprivredi (1,4 milijarde kuna) te smanjenje mirovina (povlaštenih za pet posto, a običnih za 2,5 posto).

Smanjenje poreza na dobit
 

Smanjila bi se i porezna opterećenja gospodarstvu - porez na dobit s 20 na 12 posto, a ukinuo bi se i porez na kapitalnu dobit, štednju i dividende. Osnovala bi se i Agencija za upravljanje javnim dugom, što je prijedlog i nove Vlade.

'Radi dugoročnog osiguranja stabilnosti javnih financija, Udruga poreznih obveznika smatra da sadašnji institucionalni okvir treba ojačati s četiri dodatne mjere – osnivanje ureda za upravljanje javnim dugom, jačanje nezavisnog saborskog odbora za financije, uvođenje strožih fiskalnih pravila kojima bi se ograničila sloboda izvršne vlasti da kreira manjak proračuna i uvođenje analiza djelotvornosti javnih rashoda kako bi se ukinuli fiskalni programi za koje nema jasnih dokaza o tome da služe općem interesu, navode u udruzi Lipa.

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene