Ilustracija (Foto: Pixsell)
Ilustracija (Foto: Pixsell)

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) po prvi puta u Hrvatskoj provela je snimanje rijeka Mure, Drave i Dunava, na području tzv. "europske Amazone" suvremenom kamerom na 360 stupnjeva kako bi dobila podatke o nultom stanju naših rijeka, koje je važno za njihovo očuvanje.


Taj je poduhvat WWF-a pratila i ekipa Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina), koja je sudjelovala na zadnjem dijelu snimanja Dunava i Drave, ploveći s ekipom WWF-a na motornom čamcu, od Aljmaša do Osijeka i natrag.

Goran Šafarek, Tomislav Šolić i Mišel Jelić su kajacima 400 kilometara Mure, Drave i Dunava, kroz Hrvatsku prošli u šest dana, većinom koristeći vlastite mišiće umjesto motora. Suvremenom kamerom koju je Samsung posudio WWF-u, snimili su na 360 stupnjeva te rijeke kaje se često naziva 'europska Amazona'.

"To je prekrasna priroda. Čak i bez dalekozora lako je pronaći orla u zraku", rekla je Petra Boić Petrač iz WWF Adria. 

Hrvatske rijeke su savršene, upravo ovakve kakve jesu, veliki su potencijal za održivi turizam

Boić Petrač objasnila je kako su se odlučili na taj pothvat jer su željeli imati video kojim bi mogli pokazati Europskoj komisiji i drugim donatorima od kojih dobivaju velika sredstva za projekte, kako to uistinu izgleda biti na Muri, Dravi i Dunavu i zašto su te rijeke dobile naziv "europska Amazona". Istaknula je kako im je takvo snimanje hrvatskih rijeka važno zbog dokaza njihovog stanja.

"Taj snimak ćemo uzeti kao nulto stanje. Na njemu ćemo vidjeti ima li na tim rijekama nekih neregularnih zbivanja. Snimak će WWF staviti na svoje tri internetske stranice, a ponudit će ga i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode". To će biti i svojevrsni dokazni materijal jer, ako netko tvrdi da je nešto neregularno na tim rijekama već postojalo, snimka će ga opovrgnuti, dodala je.

Istaknula je da voljeli takvo snimanje ponoviti za dvije godine kako bi vidjeli što se u međuvremenu dogodilo. Želja im je i sve ostale hrvatske rijeke snimiti takvom suvremenom kamerom na 360 stupnjeva.

Boić Petrač kaže kako u WWF-u znaju da je kvaliteta hrvatskih rijeka i njihova biološka raznolikost odlična, geomorfologija izvrsna, a ti podaci im služe kao alati pri lobiranju i uvjeravanju svjetskih vlada da rijeke moraju ostati takve kakve jesu.

"Jer su savršene, upravo takve. Zbog toga smo biser Europe po pitanju prirode, i ostale zemlje se u nas trebaju ugledati a ne da se Hrvatska ugleda u kanaliziranu Njemačku", dodala je.

Kaže kako su SAD prošle godine počele rušiti neke hidrocentrale. "Tamo gdje se dogodila prva brana, tamo su prvi počeli rušiti. Apsolutno se moramo okrenuti održivim izvorima energije, ali postoji bolji način", ocijenila je Boić Petrač.

WWF provodi i projekt "Drava Life"

Podsjetila je da hrvatske rijeke imaju i veliki potencijal za održivi turizam. "Moto WWF-a je život čovjeka u harmoniji s prirodom, znači za nas je održivi turizam jedina opcija".

Toj je svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode izuzetno važna briga o rijekama, pritokama i močvarama jer je to ekosustav koji pruža puno dobrobiti o kojima ovisi cijela zajednica, od pitke vode do brojnih poslova koje lokalno stanovništvo može raditi, energije i sl, kazala je,.

WWF u Hrvatskoj provodi nekoliko projekata, a jedan od njih je upostava prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. "To je ta naša 'europska Amazona', kojoj je naziv dao Goran Šafarek, suradnik na projektu, kazavši: 'Amazona je perfektna, ali mi imamo našu Europsku Amazonu'. I zaista tko god je prošao tim rijekama iznenadio se fantastičnom, netaknutom prirodom", kaže Boić Petrač.

Na Muri, Dravi i Dunavu cilj WWF-a je od UNESCO-a dobiti odobrenje kojim se upostavlja prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet zemalja (Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji).

U Hrvatskoj i Mađarskoj je već uspostavljen, a WWF radi na tome da bude uspostavljen i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. "Kada postane pentalateralni biosferni rezervat biosfere, nadamo se iduće godine, bit će najveći na svijetu", istaknula je Boić Petrač.

WWF provodi i projekt "Drava Life". To je projekt integralnog upravljanja rijekama i cilj mu je poboljšavanjem ekosustava Drave stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka, i kod nas i u cijelom području toka. Trudimo se rijeku dovesti u njezino prirodno stanje, radimo na sprječavanju poplava. Naglasak je na boljem životu čovjeka u sredini u kojoj živi, dodala je.

Rade se i na projektu "Inicijativa za održivu hidroenergiju". "WWF ne govori 'ne' hidroenergiji i hidrocentralama, već samo upozorava da to nije uvijek najbolji izbor. To je 'zelena energija', ali nije uvijek 'zelena' jer je neki puta puno više ugrožena biološka raznolikost koja se uništi zbog te jedne hidroelektrane nego što se dobiva sa hidroelektranom. Zato treba sagledati sa svih strana i vidjeti što je ono najbolje", istaknula je Boić Petrač.

Šafarek: Čovjek ima osjećaj da je negdje u džungli Amazone ili Afrike, a zapravo smo u Europi

Biolog i putopisac Goran Šafarek i građevinar Tomislav Šolić su suautori knjige "Rijeke Hrvatske", veliki poznavatelji hrvatskih rijeka. Dr. Mišel Jelić je biolog, stručnjak za ribe, vidru i rakove, profesor na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Šafarek kaže da su vrlo dobra ekipa koja poznaje rijeku i živi svijet na rijekama.

Opisujući tijek projekta rekao je kako su krenuli sa slovenske granice na Muri i cilj im je bio proći cijelu Muru, Dravu i Dunav u Hrvatskoj.

"Veći dio smo odradili sa čamcima, kanuima i kajakom. To je malo sporije od motornih čamaca, ali se zapravo moglo bolje doživjeti sav taj svijet rijeke i okolnih šumskih područja. Jedino na zadnjoj dionici - Dunav, jer je to relativno velika rijeka i plovna, odlučili smo se za motorni čamac", kazao je Šafarek.

Istaknuo je kako je cijela plovidba bila jako lijepa. Spavali su u šatorima, ali i u dva čvrsta objekta - u eko-centrima u Zlatnoj gredi i u Moslavačkoj Dubravi. "To je život uz prirodu - veslanje, doručak, ručak, večera. Spavanje na riječnim obalama. To je veliki užitak. Glavni posao bio nam je snimanje. Imamo kamericu koja snima 360 stupnjeva i najvažnije nam je bilo da učvrstimo stativ da bude stabilan".

Šafarek kaže kako ima iskustva sa puno rijeka u Hrvatskoj i po svijetu, ali da je primjerice na Dravi sada visoki vodostaj i jako je brza. Trenutačno je mutna jer teče puno sedimenta, šljunka, pijeska i mulja. Ljeti je Drava niža i vide se oni predivni pješčani i šljunčani sprudovi i to je zapravo njena najveća draž. Žali što se trenutno, zbog vodostaja, ne vide.

"Inače, rijeka je stvarno predivna - to je prostrana poplavna nizina. Šume su skoro na njezinom cijelom toku izuzev nekoliko gradova, kao što je Osijek i sela. Rijeka je potpuno divlja. S lijeve strane vidimo Kopački rit, a desne strane su prostrane bare i poplavne šume. Tu je u tijeku rika jelena, zavijaju čagljevi, na rijeci su velika jata pčelarica, lastavica i drugih ptica. Stvarno, čovjek ima osjećaj da je negdje u džungli Amazone ili Afrike, jugoistočne Azije, a zapravo smo u Europi. Predivne su mi i strme obale na kojima se gnijezde ptice poput pčelarica, vodomara ili bregunica. To je stvarno impresivno kad čovjek prolazi strmu obalu, odsječenu. A to su sve prirodne obale, što znači da tu vladaju prirodni procesi", istaknuo je .

Šolić: Gledali smo jedan život - život rijeke i život ljudi uz tu rijeku

"U proteklih šest dana mi smo prošli preko 400 kilometara Mure, Drave i Dunava i na tom putu smo se zaista nagledali prekrasno očuvane prirode, dabrova, svih vrsta ptica, pratili smo tragove vidri, osluškivali smo riku jelena. Ali smo isto tako gledali ljude uz te rijeke, koji su pecali, uređivali obale, napajali stoku - krave, koze. Ljude koji su ugodno učivali ili su uređivali svoje vikendice", rekao je Tomislav Šolić.

Možda bi poruka doslovno bila: "Gledali smo jedan život. Život rijeke i život ljudi uz tu rijeku i gledali smo jedan skladan sustav rijeke onakve kakva jest i ljudi koji su se u to uklopili, poštujući njene zakonitosti i poštujući njenu prevrtljivu narav. Ljudi koji su se oprezno odmaknuli od rijeka, znajući za poplave. Mislim da je to poruka. To sam ja naučio na ovom putovanju", istaknuo je.

Jelić: Drava je najbogatija rijeka s vrstama riba u cijeloj Hrvatskoj, a vidra je na njenom cijelom toku

Drava je najbogatija rijeka s vrstama riba u cijeloj Hrvatskoj. U njoj se može naći 70-ak vrsta riba, što je prilično velika raznolikost, rekao je Mišel Jelić, Ističe kako je na tom području, u Dunavskom slijevu prisutno i nekoliko endemskih vrsta, kao što su Balonijev balavac, Prugasti balavac, te dvije vrste vretenaca, što su inače na europskoj razini ugrožene vrste. Te su vrste u Hrvatskoj dosta rijetke, a u Dravi se, na nekim mjestima, mogu naći u malo većem broju.

Jelić je upozorio i kako se tu šire i neke invazivne vrste riba, kao što su Slatkovodni glavočići i oni sada imaju prilično izraženu ekspanziju uzvodno Dravom. S tim invazivnim vrstama broj vrsta riba u Dravi se čak i povećao, no, ne zna se kako te invazivne vrste točno utječu na eko-sustav Drave, ali vjerojatno utječu negativno.

Na cijelom toku Drave obitavaju i vidre. "Prosječno možemo reći da na svakih šest kilometara toka ima po jedna vidra", kaže Jelić. (Hina)