U Budimpešti je cijena brendiranog ulja 30 kuna - hoćemo li ga i mi toliko plaćati ovog ljeta? "Imamo sreću..."

Trgovina na malo prethodne dvije godine bilježi porast, koji su razlozi?

Pročitajte i ovo STRUČNJAKINJA OBJAŠNJAVA Mitovi i zablude o poljoprivredi: "Ona je kao nogomet, svi smatraju da znaju što bi trebalo napraviti" MUKE PO RADNICIMA Ugostitelji na kontinentu svake godine na istim mukama: "Moji radnici dobili bi i 10 i 15 posto veću plaću..."

"Moji podaci govore da je najbolja godina za trgovinu bila 2019., onda je to palo 2020. te je onda na tu nižu bazu 2021. malo bolja, no ne toliko dobra kao 2019. kada je bila i velika turistička sezona. Vjerujem da bi ove godine mogli dostići ili prestići 2019. godinu.

Tu je onda jedna matrica, ovisno o turističkoj sezoni – ako imate mali dućan u ne turističkom mjestu poput Moslavine ili Banovine on je vrlo vjerojatno napredovao jer ljudi nisu išli na more nego su ostajali kući zbog COVID-a i nisu išli u velike centre nego su kupovali u najbližoj maloj trgovini u koju ulazi malo ljudi.

Dakle, ako govorimo o malim formatima kao što su mini marketi i dućani u susjedstvu oni su de facto tri godine bilježili rast. Govorimo li o turističkim mjestima neovisno koji format i općenito o velikim formatima, tu je došlo do jednog velikog pada s 2019. godine na 2020. i onda na tu nisu bazu je to ipak malo poraslo, a sada bilježe vrlo velik rast", pojašnjava konzultant u trgovini Dragan Munjiza.

Sami ste spomenuli kako je zbog pandemije došlo do trenda da ljudi uglavnom kupuju u malim lokalnim dućanima, a ne velikim supermarketima. Kakva je sada situacija?

"Sada se ona okrenula. Prošle godine u prvom kvartalu, prva četiri mjeseca, nije se išlo u kafiće. Vrlo se često po selima i u kvartovima u malim dućanima kupovalo ono što se inače kupovalo u kafićima od pića i ljudi su si još prošle godine zbog epidemiološke situacija uskraćivali ići u velike formate.

Tako da trgovina raste, ali sasvim sigurno zbog turizma Jadran raste iznad prosjeka, a veliki formati rastu iznad prosjeka jer su se ljudi zaželjeli velikih formata, a u isto vrijeme nema više epidemioloških mjera, maski i slično."

Bez obzira govorimo li o velikim ili malim dućanima cijene rastu. Po vašem mišljenju hoće li doći kraj inflaciji i hoće li se cijene vratiti na staro?

"To je makroekonomsko pitanje, ja sam ovdje predstavnik mikroekonomista. Međutim, moj je stav da se to neće dogoditi. Iz prakse vidim da stalno dolaze novi računi i troškovi rada se povećavaju jer je manjak radne snage.

Ulazni troškovi – benzin, dizel, struja, voda i to sve raste i dobavljači koji su najveći trošak, a nabavna vrijednost robe je 70 do 75 posto troškova jednog trgovačkog lanca, i mi konstantno dobivamo neke nove cijene. Naravno, oni imaju obrazloženje da im je poraslo sve što sam naveo plus cijena sirovine. Tko lovi u mutnom ne znam, ali ja moram u dućanu imati ulja, šećera, brašna i ljudi za sada negoduju i racionaliziraju, ali nemaju puno izbora.

Neki sam se dan vratio iz Budimpešte i cijena brendiranog ulja je 30 kuna litra, a postoji nekakvo nepoznato ulje, robna marka, koja je malo niža možda kunu nego što su inače brendirana ulja. Vrlo je slična situacija u Italiji i Sloveniji.

Hoćemo li i mi ulje plaćati 30 kuna?

"Nećemo još. Mi imamo sreću da za razliku od tih zemalja gdje je ulje malo skuplje, imamo jaku uljarsku industriju. Imamo rafinirano i nerafinirano, imamo dosta robnih marki i uvoza, zemlje u okruženju imaju ulje, a neke su kompanije vlasnice i tih uljara. Mi smo tu u odnosu na Europu iznadprosječno, govorimo li o ulju, u dobro položaju."

Naposljetku, kada se govori o trgovini pitanje koje se samo nameće je – po Vašem mišljenju treba li ograničiti rad nedjeljom trgovinama?

"Moj osobni stav, tu ne predstavljam svoju firmu nego mene osobno, ja sam strogo protiv rada nedjeljom, ali s druge strane budući da djelujemo u kapitalističkom društvu najprirodnija stvar je da poduzetnik ima slobodu djelovanja tako da su to dva kraja.

S jedne strane kao menadžer sam zainteresiran da se radi nedjeljom dok s druge strane kao privatna osoba sam apsolutno protiv rada nedjeljom. Ono što mislim da oni koji donose zakone trebaju jako dobro proučiti je primjer Slovenije.

Ondje rad nedjeljom uopće nije ograničen, ali je određena jedna cijena rada za one koje rade nedjeljom i onda se samo onima koji zaista imaju velik promet isplati platiti radnike, uz strože kontrole, onoliko koliko je propisano. Praktična posljedica je da vrlo malo trgovina radi cijele godine."

Još me zanima znate li otprilike koliko se više plaća radna nedjelja u Sloveniji?

"Plaća se preko 50 posto u odnosu na nekakav normalan radni dan. Netko tko računa vjerojatno računa promet svih sedam dana pa onda može vidjeti koliko mu se isplati. Vrlo vjerojatno kada računa samo rad nedjeljom da je taj rad rubno isplativ."