Prije 35 godina, 21. prosinca 1990., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su prvi Ustav Republike Hrvatske koji je trasirao put njenoj samostalnosti i neovisnosti, a zbog toga jer je donesen uoči Božića, poznat je i kao Božićni Ustav.
"Ne može biti nikakve dvojbe da donošenje Ustava ima značajke iznimnoga povijesnoga čina, i to iz dva razloga", rekao je na proglašenju Ustava, dan kasnije, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koji je u ljeto te godine iznio smjernice za izradu novog Ustava.
Naglasio je da taj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim tzv. socijalističko-samoupravnim jednostranačkim sustavom te čini temeljnicu u izgradnji pune nacionalne državne suverenosti.
"Konačnu prosudbu o pravom značenju ovoga, današnjega čina moći će jamačno donijeti istom budući naraštaji u ozračju daljih povijesnih zbivanja", rekao je Tuđman na svečanosti proglašenja Ustava, 22. prosinca, kojeg je dan prije Sabor donio na skupnoj sjednici sva tri svoja vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političkog vijeća.
Krstulović Opara: Znao sam da sudjelujem u povijesnom događaju
"Bilo je jako svečano, zvonila su zvona na crkvi svetog Marka", tako 22. prosinca pamti sadašnji zastupnik Andro Krstulović Opara (HDZ) koji je u prvom sazivu, još kao student, bio najmlađi zastupnik (24). Na svečanu je sjednicu došao iz studentskog doma Cvjetno naselje, kaže da svečano odijelo nije imao, a kravatu je posudio od kolege.
Zastupnici su tada dužnost obnašali volonterski, dobivali su paušal koji bi danas imao protuvrijednost od 70 eura, navodi Krstulović Opara.
Kaže da je tog dana itekako bio svjestan da sudjeluje u povijesnom događaju kojeg će pamtiti cijeli život.
"Predsjednik Tuđman znao je ljude nadahnuti svojim govorima, danima nam je davao osjećaj da radimo nešto važno", rekao je i dodao da su zastupnici donošenje Božićnog Ustava promatrali kao proces u stvaranju Hrvatske, ne kao izdvojen događaj.
Prijelomna 1990. godina
Donošenjem Ustava Hrvatska, tada još dio SFRJ, zaključila je iznimno dinamičnu, prijelomnu 1990. godinu. U proljeće te godine održani su prvi višestranački demokratski izbori, 30. svibnja uspostavljena je nova demokratska vlast na čelu s HDZ-om, a sredinom kolovoza izbila je oružana pobuna dijela lokalnih Srba, poznata kao balvan revolucija.
U ljeto te godine počeo je i rad na novom Ustavu, operativno su ga vodile saborska Komisija za ustavna pitanja i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike, držeći se smjernica predsjednika Tuđmana. Te su smjernice uključivale načela višestranačkoga parlamentarizma, gospodarske i političke učinkovitosti Hrvatske, njenog suvereniteta, poštivanja ljudskih i građanskih prava.
U Ustavotvornu komisiju imenovano je 229 članova različitih političkih opredjeljenja, dobi i zanimanja.
"Njihov izravan prilog konačnom izričaju Ustava, možda je po opsegu malen, ali je po važnosti velik", rekao je na svečanoj sjednici Tuđman i naveo zanimljiv primjer.
Nabrajajući u članku 52. prirodna bogatstva Hrvatske, pisci Ustava smetnuli su s uma more, no njihovu je grešku ispravio ribar Ivan Vela uz nadahnuto obrazloženje kako je jedna jedina riječ 'more' od presudne važnosti za Hrvatsku.
Nacrt Ustava napisan je u Malinskoj
Nacrt prvog hrvatskog Ustava napisan je u dva kolovoška tjedna u Malinskoj na otoku Krku pa je prozvan "Krčkim Ustavom", a gotovo tri četvrtine tog nacrta ušlo je u konačnici u Božićni Ustav.
Nacrt je napisala radna skupina u kojoj su bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković, a kako je u knjizi "Hrvatski Ustav i njegov Krčki nacrt (1990.)" Tomislava Galovića, objasnio Sokol, izbor na Malinsku pao je iz prilično prozaičnih razloga.
To je mjesto svima bilo blizu i lako dostupno, ondje je u to doba još uvijek u funkciji bio jedan od najljepših hrvatskih hotela, ali i zato što je u susjednom Svetom Vidu bila njegova vikendica.
Nacrt novog Ustava objavljen je u Vjesniku 27. studenoga i izazvao je veliko zanimanje javnosti, do 20. prosinca Komisija za ustavna pitanja primila je oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga, tj. tri knjige.
Svoje prijedloge dali su građani, mjesne zajednice, skupštine općina, vjerske zajednice, političke stranke, stručna i druga udruženja i niz drugih, izvijestio je Šeks, predsjednik saborske Komisije za ustavna pitanja koja dobila zadaću pripremiti sve ustavno-pravne dokumente za donošenje novog Ustava.
Bilo je to vrijeme bez interneta i elektroničke pošte, materijali su se zastupnicima dostavljali fizički, a s obzirom na brojnost primjedbi na nacrt Ustava, tehnički ih je bilo nemoguće odjednom dostaviti.
Komisija se stoga odlučila dostavljati ih sukcesivno, u tri knjige, prve dvije imale su oko 600 stranica teksta, prvu su zastupnici primili poštom, druga im je 21. prosinca podijeljena na klupe, a uključivala je primjedbe zaprimljene do 18. prosinca. Primjedbe pristigle nakon toga dana nije bilo moguće tehnički urediti i dostaviti, pa su se one u izvornom obliku nalazile u Komisiji i svaki je zastupnik mogao izvršiti uvid u njihov sadržaj.
Domljan: Ustavom se potvrđuje vjekovna državna opstojnost
Iz Ustavotvorne komisije, s više od dvije stotine članova, proizašla je druga, operativnija stručna radna skupina koju su činili Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić.
Konačni tekst prijedloga Ustava priredila je "Redakcijska skupina" u sastavu Šeks, Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove odnosno preambulu napisao je osobno Franjo Tuđman.
Novi Ustav imao je devet odjeljaka sa 142 članka i spadao je među kraće europske ustave. Njime se Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, definira sustav predstavničke demokracije, i načelo trodiobe vlasti.
"Ovim Ustavom hrvatski narod će potvrditi svoju vjekovnu državnu opstojnost, na današnjoj povijesnoj prekretnici, kojom je odbačen polustoljetni protuprirodni komunistički sustav, nastavit ćemo graditi suvremenu, suverenu i pravnu hrvatsku državu", poručio je prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan.
No, određenje Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda, nije dobro primljeno kod dijela zastupnika srpske nacionalnosti koji su u Sabor izabrani s različitih stranačkih lista, pa tako Marko Atlagić (SS-SSH) izjavljuje kako donošenje takvog Ustava "koji srpski narod stavlja u položaj nacionalne manjine, znači i objavu građanskog rata srpskog naroda u Hrvatskoj". Dušan Ergarac (SDS) pak upozorava Sabor da se, ako donese "ovakav Ustav, neće primjenjivati na tlu krajine u kojoj živi srpski narod".
Pod budnim okom javnosti
Sve što se te 1990. godine događalo u Saboru i na Trgu svetog Marka, hrvatska je javnost pozorno pratila, često se okupljajući pod saborskim prozorima. Isto je bilo i sa Božićnim Ustavom čije je donošenje proslavljeno u zagrebačkoj Gradskoj kavani pred kojom se, također, okupilo mnoštvo građana. Ponesen njihovim oduševljenjem, Domljan je uzviknuo "Imamo ga!", misleći, naravno, na Ustav.
Vrijeme je učinilo svoje, velik broj aktera donošenja prvog hrvatskog Ustava i sudionika povijesne sjednice iz prosinca 1990. godine, više nije među živima, uspomena na njih i na 22. prosinca sačuvana je na slici "Proglašenje Ustava" slikarice Jadranke Fatur.
