Galerija
Bura prevrće kamione, zaustavlja promet, unosi led u kosti, bistri glavu, suši pršute, a u Karlobagu još pamte buru iz 2012. godine. Puhala je, kažu, 205 kilometara na sat, javlja novinarka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić.
"Nami bi trebalo, šta je reka jedan tu moj susjed, platit da ode živimo. Trebalo bi nas nagradit. Tu su kod nas, reka je jedan Bosanac, bolan niđe nisam vidio, da stablo raste vodoravno. Da bor raste vodoravno. ‘Vako!", kaže Blaž. I nema u Karlobagu čovjeka ovdje koji nema anegdotu s burom.
"Mene dvaput, triput bacilo sa stepenica, ruka nije mogla izdržat, jednostavno, penj'o sam se na kat, ili ja da popustim, ona nije htjela", prisjetio se Julijan.
"Di se ono rađa? U Trstu. U Bakru se ženi. A ode krepiva. Ali ne krepiva. Ovog lita 53 dana zaredom puvala", govori Ive.
Pročitajte i ovo
Dok se neki rode s burom, drugima je ona mamac za istraživanja.
"Zato što je to oluja. To je planinska oluja, a oluje se moraju proučavat. Kao što se proučavaju uragani, tajfuni, duboke ciklone, kaže profesor s Geofizičkog Odsjeka PMF-a Branko Grisogono.
Još nije poznato koliki je zapravo najjači udar bure u Hrvatskoj.
"Najdalje što je izmjerio DHMZ bilo je 72 metra u sekundi i onda se uređaj potrgao", kaže Grisogono. Bilo je to više od 250 kilometara na sat. A bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka preko planine, što stvara fizičke poremećaje u atmosferi.
"Zbog toga ona postiže, pri silasku s planine, pogotovo ako prelazi planinski prijevoj, gdje velika masa zraka se provlači kroz usko područje, dolazi do kanalizacije vjetra. Ubrzavanja vjetra", objašnjava prof. Ivan Toman s Pomorskog Odjela Sveučilišta u Zadru. Vjetra koji je, slažu se znanstvenici, hrvatski brend. A trebalo bi ga brendirati još i više.
"Jer to rade recimo Japanci sa svojim vjetrom oroši. Rade Švicarci. Austrijanci sa svojim vjetrom fen. Slično rade Amerikanci. S vjetrom u Stjenjaka. Odnosno u Rocky Mountains", kaže Grisogono.
Upravo se tom mišlju bave u Karlobagu - da buri u čast naprave Muzej. Razlog je jednostavan.
"Rijetko koji fenomen u svijetu utječe na život kao što bura utječe na život ljudi Podvelebitskom kanalu", rekao je Boris Smojver, načelnik općine Karlobag.
Jer kolijevka bure u Hrvatskoj je Velebit. A kad zapuše - osjeti se duž cijele obale.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
HGSS: "Tražili smo 26 djece po orkanskoj buri"
A kako se HGSS-ovci bore s burom, istražila je novinarka Jurišić. Bore se zapravo s onima koji misle da su jači i sposobniji od prirode. Čak su u jednoj od svojih objava napisali "Dragi turisti, proguglajte riječ 'bura'".
Josip Brozičević, dopročelnik HGSS-a, kaže da je bura jedna od objektivnih opasnosti i "baš zato ne smijemo ignorirati upozorenja struke". Sjeća se Brozičević nekoliko jako zahtjevnih kacija, a jednom prilikom su tragali za 26 djece, stranih državljana, dok je orkanska bura onemogućavala pristup i spašavanje.
Ima i poruku za sve one koji se odluče van za vrijeme bure: "Ako je to na nekom zahtjevnom, planinskom ili skliskom terenu, nikako nije preporučljivo ići ako je najava olujne ili orkanske bure. Ali ako se radi o manjem vjetru, preporučljivo je po buri prošetati, kaže Josip Brozičević iz gospičkog HGSSa.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
