Građane hrvatske metropole muče zbrinjavanje otpada, visoki režijski troškovi, prometna rješenja…
Pročitajte i ovo
Nužne su i obnove škola i vrtića.
"U svibnju je nekad neizdrživo vruće, ali zbog instalacija koje imamo ne možemo staviti puno klima pa neki profesori čak i kolabiraju", kaže Ivanka Herak, učiteljica u Osnovnoj školi Jure Kaštelana.
Pretrpani vrtići
Kolabirati bi mogle i tete u nekim vrtićima. Žale se na pretrpane grupe i loše materijalne uvjete, zbog kojih roditelji ponekad kupuju toaletni papir ili igračke. Vrtićima manjka prostora, a u gradu ih ima i viška. Devastirana i neiskorištena gradska imovina propada već desetljećima. Zagrepčane brinu i propali privatni prostori. Samo u Ilici neki od njih prazni zjape već godinama.
"Ja bih predložila gradonačelniku da to da za jednu kunu da ljudi urede i da mogu raditi", predlaže jedna Zagrepčanka.
Puno stvari bitnije od imena trga
Uređenje, ali za puno više od jedne kune, čeka i zagrebačka najveća boljka – odlagalište otpada Jakuševac.
"Mi smo na 14. katu na istočnoj strani. U 1 sat po noći jako se dobro osjeti miris spaljivanja. Baš žestoko", kaže jedna Zagrepčanka.
Razvrstavanje otpada u Zagrebu i dalje nije uhodano. Ne čudi zato da se prošle godine u metropoli prikupilo gotovo pet puta manje biootpada nego na otoku Krku.
Puno je stvari u njihovu gradu, kažu građani, koje su im važnije od imena trga.
Pa barem zauzvrat za plaćanje 18 posto prireza te visoke troškove očekuju da se politička koplja lome oko kvalitete života.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr
