Balističkim vještačenjem utvrđeno je da se radilo o aviobombi s pripadajućim upaljačem, priopćilo je baš uoči redovite sjednice Vlade zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO).
Tu je tvrdnju uoči okupljanja ministara u izjavi za medije potom ponovio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a onda još jednom i sam premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade.
Zanimljivo je to, najblaže rečeno, s obzirom na to da je Dnevnik Nove TV doznao samo dan ranije iz izvora bliskih istrazi da na dijelovima na kojima je završeno vještačenje u Centru za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja ''Ivan Vučetić'' nije bilo tragova eksploziva.
Ali iz Vlade, iz koje je i dosad dolazio niz proturječnih informacija, ne odstupaju od svojih teza o bombi.
''Istraga traje. Važno je da sva vještačenja koja provode stručne službe, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) i Ministarstvo obrane (MORH) budu dovršena i precizna. Ono što je u ovom trenutku potvrđeno i od strane DORH-a jest da je na toj besposadnoj letjelici umjesto one izvorne izviđačke namjere bila postavljena jedna vrsta aviobombe i da je ta letjelica bila naoružana. Sve ostale detalje ćemo čuti u sljedećim danima kada se kompletira istraga'', kazao je Plenković.
Do 3600 kuna mjesečno vlasnicima smještaja za izbjegle ljude iz Ukrajine
Premijer je u uvodnom govoru izrazio i tugu te iskreno žaljenje zbog smrti legendarne ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac te je podsjetio i da je dan ranije obilježena druga godišnjica velikog zagrebačkog potresa te poručio: 'Na nama je da ubrzamo sve procese koji se odnose na obnovu. Sredstva su tu, rezervirana su i zadaća je i novog ministra Paladina, Fonda za obnovu i svih drugih resora da ubrzaju sve procese kako bismo što prije omogućili onima koji još uvijek nisu u svojim domovima da dostojanstveno žive svoj život".
Osvrnuo se i na sastanak koji je uoči sjednice Vlade održao sa županima, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina te predstavnicima Međuresorne radne skupine na temu provedbe aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
Sastanak @VladaRH sa županima, Udrugom gradova i Zajednicom općina. Poboljšavamo koordinaciju oko prihvata i smještaja ukrajinskih izbjeglica. Želimo osigurati sve preduvjete za njihovu integraciju na tržište rada i obrazovni sustav, kao i adekvatnu zdravstvenu i socijalnu skrb. pic.twitter.com/l1eSD5NIGB
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 23, 2022
Istaknuo je da Hrvatska želi pomoći ukrajinskom narodu koji izrazito pati u ovom trenutku. Vlada je u tom kontekstu poduzela niz akcija – od potpore u segmentima civilne zaštite, do tehničke, humanitarne, vojne i diplomatske pomoći te će nastaviti pomagati svim mogućim sredstvima daljnju opstojnost Ukrajine, pogotovo u humanitarnom smislu, poručio je Plenković i zaključio: ''Želimo intenzivirati integraciju, omogućiti ljudima da dostojanstveno žive''.
Vlada je stoga donijela Odluku o financiranju troškova stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju, po kojoj će država do najviše 3600 kuna mjesečno isplaćivati vlasnicima koji svoje nekretnine ustupe za smještaj izbjeglica.
Troškovi će se plaćati temeljem ugovora o najmu s MUP-om (Ravnateljstvom civilne zaštite) koji će se sklapati na rok od šest mjeseci, s mogućnošću produženja najviše do godinu dana.
Trošak korištenja stambene jedinice u pojedinačnom smještaju podmirivat će se vlasniku jednom mjesečno, a obuhvaćat će najam prostora i režije. Za samca trošak će se podmirivati u iznosu od 50 kuna po danu, a za više osoba tako da će za prvog člana to biti 40 kuna, drugog 30, trećeg 20, a četvrtog i svakog sljedećeg člana po 10 kuna.
Stambena jedinica treba imati minimalno 30 metara četvornih površine stambenog prostora za jednu osobu, odnosno za svaku sljedeću osobu iz kućanstva po pet metara četvornih. Prostor mora imati kuhinju i kupaonicu sa sanitarnim čvorom, treba biti opremljen potrebnim namještajem i aparatima te imati svu potrebnu komunalnu infrastrukturu.
MUP će na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite objaviti javni poziv za ustupanje stambenih jedinica za pojedinačni smještaj na korištenje raseljenim osobama iz Ukrajine.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
A dok se čeka rasplet oko drona, u zraku visi i hoće li u nekom trenutku ipak biti Plenkovićeve reakcije na činjenicu da je ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Nataša Tramišak javno potvrdila da prima prijetnje.
Problemi su navodno počeli kada nije produljila ugovor tvrtki Omega Software. Je li ih u međuvremenu prijavila i Plenkoviću, zasad se ne zna. On o tome nije rekao niti riječi, tek je Božinović uoči sjednice Vlade rekao da je ministrica ''ostvarila kontakt s policijom''. Ona je podsjetimo, dan ranije rekla da nikome nije ništa prijavljivala.
Vlada je na sjednici prihvatila izvješće ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice o provedenom postupku provjere potpisa birača dviju referendumskih inicijativa "Dosta je stožerokracije" i "Odlučujmo zajedno", koje su prikupile dovoljno potpisa.
"Za obje referendumske inicijative utvrđen je dovoljan broj potpisa, dakle 10 posto od ukupnog broja birača", rekao je Malenica. Istaknuo je da je postupak provjere potpisa birača proveden na zakonit i maksimalno transparentan način, dodavši da su predstavnici inicijativa bili prisutni u svim fazama postupka, od preuzimanja kutija, unosa podataka i provjere, do vraćanja kutija Saboru.
Prihvaćanjem izvješća Vlada je zadužena da izvijesti Sabor o provedenim postupcima provjere potpisa birača.
Pročitajte i ovo
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o padu broja novozaraženih koronavirusom za 17 posto, ali i pozvao građane i građanke na daljnje odgovorno ponašanje i nužan oprez: ''Od početka veljače značajno pada broj umrlih, a broj hospitalizacija u istom se razdoblju prepolovio s 1400 na manje od 700. Prema mišljenju epidemiološke struke, očekuju se dalje ublažavanje kliničke slike, manja smrtnost i manji broj hospitalizacija''.
Kontinuirano se prati kretanje svih relevantnih epidemioloških parametara i sukladno tome prilagođava epidemiološki okvir: "Ulaskom u treću godinu epidemije, iako smo trenutno u fazi zatišja, moramo biti svjesni da je neophodno odgovorno ponašanje i nužan oprez. Nime, još uvijek postoji niz neodgovorenih pitanja o mogućnosti pojava novih mutacija virusa i s tim u vezi trajanja imuniteta stečenog preboljenjem ili cijepljenjem''.
