Pogledajte rukovanje Milanovića i Banožića: Konačno se našli na istom mjestu, bilo je neizbježno

Predsjednik Zoran Milanović u petak je sudjelovao na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 32. obljetnice ustrojavanja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Svečana akademija, kojoj je domaćin Ministarstvo obrane, bila je prigoda da se nakon mjeseci izbjegavanja na istom mjestu nađu predsjednik Milanović i ministar obrane Mario Banožić, koji su se prilikom susreta i rukovali te su zajedno uručili odlikovanja pripadnicima Oružanih snaga.  

Pročitajte i ovo nastavak suđenja VIDEO Incident na sudu: Zavadlav prekidao sutkinju i prigovarao joj pa ga je izbacila iz sudnice

U prigodnom govoru ministar Banožić je najavio da će u ponedjeljak u Francuskoj biti prvo službeno predstavljanje borbenih lovaca Rafalea, koje je Hrvatska kupila od Francuske. 

Milanović se u svom govoru prisjetio preminulih umirovljenih generala Pavla Miljavca i Antona Tusa, koji su, kako je istaknuo, ugradili svoj rad i život u hrvatsku državu.   

Dotaknuo se i Slovenije i kontrolnih točaka koje je postavila na granici zbog ilegalnih migracija te rekao kako naša policija ne može više od onoga što radi. "Imamo ono što imamo samo zato što BiH ne može odraditi posao funkcionalne države. To se prebija preko naših leđa", naglasio je Milanović te još jednom istaknuo kako bi rješenje bilo BiH "preko reda približiti tim integracijama". Kazao je i da BiH može biti članica EU-a sutra.  

Pročitajte i ovo Uzrokuju hormonske poremećaje Nalaze se svuda oko nas, a sada ih EU želi zabraniti. Paradoksalno, najviše se koriste kao dio proizvodnje - lijekova  

"Antagonizam u svijetu je ogroman, u takvom vremenu i takvim okolnostima dugo živjeli nismo. U tom odnosu snaga, mi smo dio zapadnog svijeta i tamo nismo tek od 2009., 2013. ili 1991. , nego u stvari oduvijek, bez obzira na prekid od 40, 50 godina. To je zapadni svijet, ne kolektivni zapad jer to ne postoji. Zapadni svijet – tu pripadamo. Taj zapadni svijet su Europska unija i prije svega SAD, zajedno predstavljamo 10 do 15 posto svjetske populacije zajedno s Japanom, Južnom Korejom i Australijom. Ostatak su države i režimi koji nas, najblaže rečeno, ne gledaju blagonaklono. To su naprosto činjenice koje iza sebe imaju povijest djelovanja i određenu povijesnu anamnezu", rekao je Milanović.

Govoreći o situaciji u svijetu i položaju Hrvatske i Hrvatske vojske, Milanović je ukazao kako nasuprot zapadnog svijeta o kojemu je govorio danas stoji praktički cijela Euroazija, uključujući Rusiju i Kinu. "Protiv toga mi trenutno ne ratujemo, ali s tim smo u interakciji i to nije bezazleno", upozorio je i pojasnio: "Promjene koje se događaju u zadnjih nekoliko godina bile su posljedica velikih poremećaja i neravnoteža u odnosima sila, novca, energije. Rat u Ukrajini je samo posljedica toga. To, bojim se, nije sve. Ujedinjeni narodi kao organizacija i centralna točka okupljanja i rada i donošenja odluka u prostoru svjetske sigurnosti je postao potpuno disfunkcionalna organizacija do te mjere da čak i neki visokorangirani diplomati, od kojih se to najmanje očekuje, pišu već i objavljuju stručne i političke radove o tome treba li nam takva organizacija. Treba, ne možemo ju izbjeći, ali ona je postala talac upravo ovih odnosa u svijetu koje gledamo".

Pročitajte i ovo Godine su samo broj VIDEO Nikada nije kasno! Baka prvi put sjela u školske klupe s 92 godine

Podsjećajući na činjenicu da neke velike države, Rusija, Kina, Indija, nikada nisu ni bile stalne članice Međunarodnog kaznenog suda, Rimskog statuta, dok su neke od njih izašle iz članstva, predsjednik Milanović je rekao kako to pokazuje i podsjeća da postoje države prvog i drugog reda. "Vijeće sigurnosti nije ustrojeno na načelu suvremene ravnopravnosti i jednakosti država članica, nego upravo suprotno, na načelu nejednakosti i neravnopravnosti u kojem su neki jednaki, a neki su jednakiji. Tako je svijet funkcionirao, i funkcionirao je dobro, tijekom hladnog rata, pet desetljeća, na principu straha i međusobnog uvažavanja u kojem su velike sile do zadnjeg dana potpisivale ugovore o kontroli naoružanja, smanjenju i ukidanju određenih kategorija naoružanja, isključivo iz osjećaja straha. Kreativnog straha jednih prema drugima. Toga danas više nema", kaže Milanović.

Hrvatska je u tom svijetu jasno opredijeljena, to je zapad, ponovio je, ali "to, naravno, ne znači da ćemo potpuno slijepo i glupo sudjelovati u događajima i posljedicama tih događaj na čije stvaranje nemamo nikakav utjecaj". U tom je kontekstu naveo primjer Slovenije koja je uz svoju granicu uvela kontrolne točke zato što u Sloveniju sve više ulaze migranti. "Ulazi ih sve više i više, prolaze iz BiH i Hrvatske zato jer Hrvatska ne može mnogo više napraviti. Slovenci nemaju drugog izbora. Mi nemamo drugog izbora, naša policija ne može više od onoga što radi, a i kada radi, dolaze raznorazni promatrači i gledaju na svaki korak i treptaj. Tako se posao ne može raditi. Imamo ono što imamo, sve zato što BiH ne može odraditi posao funkcionalne države. Možda oni sami nisu krivi za to, ali to je u hrvatskom neposrednom susjedstvu. Druga država, da budemo potpuno jasni - nemamo nikakve ambicije i nikakve planove s BiH - ali reda mora biti jer se to na kraju prebija preko naših leđa, naše reputacije, ugleda, naše sigurnosti, imovine naših građana i njihovih strahova i nesigurnosti onih koji žive u tom prostoru", rekao je Milanović i ponovio svoj stav kako bi "rješenje bilo BiH preko reda približiti europskim integracijama, što prije integrirati ih u EU".

"BiH sutra može biti članica EU, sutra, a da nitko ne primijeti i 90% problema rješavamo", dodaje Predsjednik i objašnjava zašto je Hrvatskoj to važno. "Hrvatska je stranka Daytonskog sporazuma, nije slučajni prolaznik na tramvajskoj stanici. Mi smo stranka Daytonskog sporazuma kao i Beograd. Zagreb i Tuđman su predstavljali Hrvate, Alija Izetbegović - tada Tuđmanov i hrvatski saveznik za što je odlikovan najvišim hrvatskim priznanjem – predstavljao je bosansko-hercegovačke Bošnjake, muslimane, a Srbe je predstavljao Milošević. Hrvatska nije prisutna u BiH sa svojim snagama. Kada govorim o snagama mislim na par ljudi, zato jer imamo pravo na to ako ima pravo Turska, koja nije ni susjed niti je stranka Daytonskog sporazuma, a itekako je interesno upletena u događanja u BiH. Međutim, Europska komisija, odnosno služba za vanjske poslove, kaže da Hrvatska ne može biti unutra", podsjetio je i dodao kako od hrvatske vlade očekuje "jasniji stav i drskiju pozu u ostvarenju hrvatskih interesa".

Sve to o čemu je govorio, kaže Milanović, "tiče se i Hrvatske vojske, koja naravno neće djelovati. Tiče je se i stanje na Kosovu, o Ukrajini da i ne govorim jer moramo se obećavati, davati, pomagati, to je teško, nezahvalno i opasno", dodao je i naglasio kako je "glavni zadatak HV-a obrana domovine i to ljudstvom, pameću, organizacijom i oružjem". U tom je kontekstu podsjetio na činjenicu da Hrvatska nema svoju vojnu industriju, a sve što kupuje košta. "To su astronomske cifre, to su nezamislivo veliki novci. Pa kada već toliko košta, kada smo već za dvanaest korištenih dobrih aviona četvrte generacije istovarili skoro milijardu i pol eura s PDV-om, što dobivamo od toga?", upitao je.

"To su jako ozbiljne stvari. Kada bi to koštalo kao što je koštalo u Drugom svjetskom ratu, kada su s proizvodnih traka izlazile stotine aviona tjedno koji su izbacivali bombe s energiju stotinu puta većom od ovih danas, u jednom napadu, onda je to jedna priča. Ali, kada za deset aviona moraš dati BDP Crne Gore ili malo manje od njega, onda je to druga stvar. A što tu sve još nedostaje, da bi to bila kompletna priča? I da bi jasno definirali suparnike i neprijatelje, na koga se ti avioni dižu? Na leteće objekte koji su greškom lansirani u Ukrajini u krivom smjeru pa otišli na zapad? Na našeg istočnog susjeda Srbiju koja nikako da se odluči gdje pripada, čas je zapad, čas je u ruskom carstvu? To su dileme u kojima živimo, ozbiljne su i zato je prioritet i hrvatski interes ono što se događa u regiji, naši susjedi", rekao je Milanović.

Još jednom se potom osvrnuo na presudu Europskog suda za ljudska prava kojom se BiH nalaže da promijeni svoj ustav što je, po njemu, "opasna rabota". "I onda se time koristi privatni član Predsjedništva BiH Komšić koji hrvatsku vlast uspoređuje s Putim jer, kao, ne priznaje europske institucije. Mi ne priznajemo pravnu hajdučiju, to ne priznajemo i borit ćemo se svim demokratskim i mirnim sredstvima, da se zna gdje je hrvatska politika što se mene tiče. I kako bi se mogla i trebala provoditi, vjerujem da će se tako provoditi. Prema svakome pošteno koliko je moguće i iskreno, ali prije svega vodeći računa o onome što je dobro za nas i za naš narod", zaključio je.

Pročitajte i ovo Val nasilja Krvavi rat na ulicama Švedske, premijer zove vojsku u pomoć: ''Nijedna zemlja u Europi nije ovo doživjela''

Kasnije poslijepodne Milanović će na Pantovčaku upriličiti prijam u prigodi obilježavanja Dana policije, na kojem će uručiti odlikovanja Postaji granične policije Imotski, Policijskoj postoji Križevci i X. policijskoj postaji Sinj te djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.