Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin danas je u Opatiji poručio kako je cilj europskih pravnih odredaba, koje Hrvatska prihvaća kao članica EU, zadovoljenje potreba građana i pravnih subjekata za što lakšim pristupom sudu i suđenju, te da građani osjete povjerenje u nepristranost i stručnost sudova.
Pročitajte i ovo
Hrvatin je to izjavio na jednodnevnom međunarodnom seminaru za pravne praktičare "Otvorena pitanja europskog građanskog procesnog prava", koji se u Opatiji održava u sklopu programa Jean Monnet Međusveučilišnog centra izvrsnosti, uz potporu veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.
Veleposlanica Nizozemske Ellen Berends je istaknula da je Nizozemska pružala podršku Hrvatskoj u procesu pridruživanja EU organiziranjem raznih vrsta treninga i razmjenom iskustava. Želja je bila da se Hrvatka informira i reformira, a ta suradnja se nastavlja i danas, rekla je Berends.
Branko Hrvatin je u svom izlaganju govorio o odlikama europske uredbe o dostavi sudskih dokumenata, rekavši da se reguliranjem pravila dostave među zemljama članicama EU zadovoljava jedno od temeljnih ljudskih prava - omugućavanje tuženiku da ga se sasluša u postupku, preduvjet čega je da bude na vrijeme obaviješten o tužbi protiv njega.
'Protiv Turudića neću pokretati postupak, ali njegov istup nije bio primjeren'
Hrvatska je uredbu dužna provoditi od trenutka ulaska u EU, a njom se omogućuje ubrzanje slanja sudskih dokumenata u građanskom i trgovačkom pravu. No, problemi u efikasnoj provedbi pojavljuju se u sredozemnim zemljama EU, kazao je Hrvatin.
Uredba predviđa da se sudski i drugi pravni dokumenti mogu dostavljati putem sudova, poštom, putem diplomatskih i konzularnih predstavništava ili izravno, dostavom na kućnu adresu.
Hrvatin je kazao da Hrvatska nije prihvatila mogućnost izravne dostave, a dostava putem diplomatskih ili konzularnih predstavništava se iznimno koristi, zbog velikih troškova.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa naveo je niz primjera iz europske pravosudne prakse u kojima su primijenjeni članci uredbe. Među ostalim, kazao je da jezik na kojem su pisani sudski dokumenti mora biti ili službeni jezik zemlje u koju se šalje ili pak jezik kojeg tuženik razumije. Opće pravilo je da se isto primjenjuje i s pratećom dokumentacijom, odnosno prilozima tužbi, rekao je.
Sudionicima skupa obratili su se i ravnateljica Pravosudne akademije Andrea Posavec Franić, predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin i drugi uzvanici. Na skupu govore još i pravosudni stručnjaci iz Nizozemske, Slovenije te pravnici s riječkog i zagrebačkog sveučilišta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
