Predsjednik Republike Ivo Josipović vidi sadašnji trenutak hrvatskih sveučilišta kao onaj posebnih izazova sažetih u dvije glavne opasnosti - birokratizaciji znanosti i visokog obrazovanja te etatizaciji sveučilišnoga sustava.
Pročitajte i ovo
Kao visoki gost na današnjoj proslavi Dana Sveučilišta u Zagrebu, obilježenoga svečanom sjednicom sveučilišnog Senata, predsjednik Josipović se, uz čestitke slavljeniku, osvrnuo i na aktualne izazove pred kojima su sveučilišta, posebice na to kako treba urediti sveučilišta da bi bila motor pozitivnih promjena.
>> VIDEO Šefovi zavoda i agencija: Tko je plaćen bolje od ministara?
Po Josipovićevu viđenju, nema opreke između sveučilišta i mjerodavnoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) jer su i na sveučilištu i u MZOS-u ljudi iz akademske zajednice koji žele da akademska zajednica funkcionira na najbolji mogući način.
Kad je pak riječ o opasnosti birokratizacije znanosti i visokog obrazovanja, Josipović je ukazao na dokumentaciju potrebnu za prijave na natječaj za projekte, a u vezi s opasnošću etatizacije tih područja rekao je kako treba voditi računa o tome da vlasništvo nad sveučilištima nije isto kao vlasništvo nad nekom tvrtkom.
Glavni problem obrazovnoga sustava za Josipovića je to što ne korespondira tržištu rada. Pri tomu, kako je rekao, posebno misli na činjenicu da uopće nema natječaja za zapošljavanje prvostupnika, popularno zvanih 'bakalari'. To pak smatra porazom bolonjskoga procesa, ali smatra da takva situacija nije samo problem obrazovnoga sustava nego i tržišta rada, odnosno gospodarstva.
Predsjednik se zauzima za odgovornost svih čimbenika u sustavu javnih sveučilišta - države koja na sveučilišta utječe putem najjačega mehanizma - financiranja, sveučilišta kroz procese samoevoluacije te odgovornosti znanstvene i akademske zajednice, posebice u borbi protiv bilo kakve korupcije, koja je na razini sveučilišta zanemariva, ali su i pitanja etike i morala od posebne važnosti na sveučilištu.
Josipović je ukazao i na odgovornost studenata uz napomenu da siromašna zemlja ne može pokrivati troškove studija koji traje deset godina. Po njemu, upravo Sveučilište u Zagrebu ima najveće mogućnosti, ali i posebnu odgovornost u predstojećim reformskim procesima.
Josipović protiv limitiranja plaća profesorima
U izjavi novinarima nakon svečanosti predsjednik Josipović je, na upit reporterke Nove TV Sabine Tandare Knezović, komentirao limitiranje visine plaća sveučilišnih profesora, koje ne bi smjele biti više od ministarskih primanja.
'Kao prvo, ja mislim da bi u organizaciji sveučilišta, pa ako hoćete i kada je riječ o raspolaganju financijama, trebalo biti razvijeno načelo autonomije. Naravno, trebaju biti određeni parametri i kriteriji. Danas postoje ljudi u Hrvatskoj koji imaju veću plaću od predsjednika Republike, ali ja mislim da to nije odlučujuće pitanje', rekao je predsjednik i napomenuo da je prema njemu odlučujuće pitanje pravac razvoja sveučilišta.
'Hoće li [sveučilište] biti spremno odgovoriti na izazove, posebice na najveći izazov, a to je korespondencija obrazovnog sustava i tržišta rada. Tu imamo danas najveći problem jer trenutno imamo situaciju bolonjskog procesa u kojem imamo model za većinu studija 3+2 i nažalost, suprotno ideji Bologne, nakon ove tri godine ljudi ne nalaze mjesto na tržištu rada. I to je ključni problem, a hoće li netko imati tisuću kuna veću ili manju plaću ne smatram najvažnijim pitanjem', dodao je Josipović.
Istaknuo je da, prema njemu, ograničenja u smislu zarade ne treba biti. 'Zaista je moguće da u pojedinom projektu netko tko pronađe nešto veliko zaradi više od ministra ili više od predsjednika Republike. Ja s tim nemam problem', kazao je.
Komentirajući suradnju sveučilišta i Ministarstva znanosti, predsjednik je kazao da nema razloga ne vjerovati tvrdnjama odgovornih u MZOS-u prema kojima je ta suradnja dobra.
'U svakom slučaju, suradnja između akademske zajednice i Ministarstva je iznimno važna. Na kraju krajeva, u pravilu dužnosnici u Ministarstvu i jesu iz akademske zajednice. To sam i u svom izlaganju rekao, da postoji duboka povezanost akademske zajednice i Ministarstva i da su zapravo povremena neslaganja koja se čuju ne samo u sadašnjem mandatu, nego i inače, koja su postojala kroz povijest, zapravo rezultat razmimoilaženja i u samoj akademskoj zajednici', zaključio je predsjednik Josipović.
Rektor Bjeliš: Limitiranje plaća je loša poruka
Svoj komentar ograničenja rasta profesorskih plaća dao je i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. U izjavi reporterki Nove TV Sabini Tandari Knezović kazao je da su profesori 'zadovoljni sa svakom plaćom'.
'Nama treba toliko novca da na miru radimo, živimo, istražujemo, da možemo svojim obiteljima osigurati normalnu egzistenciju i da možemo i našoj djeci omogućiti ono što smo i mi postigli. To su naši dosezi i mi smo takozvana viša srednja klasa', rekao je.
'Mislim da nije dobro da se društvu šalje poruka da ne smije biti nijedna plaća u javnom sektoru veća od ministarske pošto to na neki način dezavuira mnoge napore i mnoge kreativnosti koje se mogu pojaviti kod ministara, ali jednako tako ili barem jednako tako kod velikog broja ljudi koji u raznim segmentima javnih djelatnosti - humanih, istraživačkih, obrazovnih, kulturnih itd. - djeluju i postižu svjetske rezultate. Naravno da ih se treba na taj način i vrednovati', kazao je rektor Bjeliš.
Suradnju njegovog sveučilišta s resornim Ministarstvom znanosti ocijenio je 'najnižom u zadnjih deset godina'.
'Što se mene tiče, ovo mi je, što se tiče odnosa s Ministarstvom, najnapornije vrijeme', rekao je Bjeliš. (D.M./S.T.K./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
