Od petka teku rokovi u kojima potencijalni kandidati za Pantovčak moraju prikupiti po 10 tisuća potpisa i time potkrijepiti svoju predsjedničku kandidaturu.

Galerija


Počelo je prikupljanje potpisa za predsjedničke izbore. Kandidatkinja za predsjednicu i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u Zadru štand na kojemu se prikupljaju potpisi za njezinu predsjedničku kandidaturu. Predsjednica se osvrnula na svoje protukandidate Zorana Milanovića i Miroslava Škoru.

Vezani članci Miroslav Škoro za govornicom na predizbornom skupu Škorin slogan izazvao reakcije u Republici Srpskoj, a iz njegova stožera poručuju: "Ne pratimo njihove kampanje, da je pravde, ta tvorevina ne bi ni postojala" Andrej Plenković (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Plenković žestoko uzvratio: "Škorin nastup izgledao mi je kao loša parodija Večernje škole. Milanović? Devedesetih smo ga gledali kao onog koji hvata krivine"

"Dajte potpis optimizmu, a ne da se vraćamo u stara vremena recesije i pesimizma, niti da podržavamo eksperimente nekoga tko ne zna ništa o državi", kazala je.

"Neću nagađati tko će biti u drugom krugu. Pobjedu temeljim na svojem programu. Na većim plaćama, boljem gospodarstvu i borbi protiv korupcije“, izjavila je.

Osvrnula se i na aferu s krijumčarenjem oružja u zadarskoj vojnoj zrakoplovnoj bazi Zemunik.

"Ustrajem na istrazi i odgovarajućim sankcijama, uključujući i nečasni otpust ako se dokaže da se događalo ono o čemu su u ovom trenutku još samo podaci koje treba provjeriti i utvrditi", rekla je Grabar-Kitarović.

Škoro: "Političar može biti svatko, pjevač baš i ne može"

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro dao je izjavu medijima u povodu početka prikupljanja potpisa za kandidaturu za predsjednika na štandu na središnjem zagrebačkom trgu.

Škoro je u četvrtak za Dnevnik Nove TV otkrio da bi glavnog državnog odvjetnika birao na izborima, a ne imenovanjem. U petak je pak rekao kako nema razloga da se ne pokrene i ta tema te da je to praksa u nekim državama koja bi mogla funcionirati i kod nas jer, kako kaže, "današnji model ne funkcionira baš najbolje".

"To je jedno moje razmišljanje koje je utemeljeno na anglosaksonskom pravu, mi smo u mnogim stavarima među zadnjima u Europi, bilo bi dobro da po nečemu budemo i prvi. Ne vidim zašto se ne bi glavnog državnog odvjetnika biralo na izborima kao što se bira predsjednika države", rekao je Škoro.

Što se tiče anketa, Škoro je rekao da se veseli rezultatima izbora upravo zbog njih, "možda čak i najviše", obzirom da ga prema nekim dojmovima podržava uglavnom starije stanovništvo, dok mu prema drugima, kako je rekao, potporu daje mlađa populacija.

Na pitanje vidi li se u drugom krugu, odgovara: "Tko kaže da će biti drugog kruga?"

Ne misli voditi prljavu kampanju. "Ja nisam počeo, nisam je vodio i neću je voditi. To je ispod razine mog dostojanstva i žao mi je ljudi koji to rade", rekao je.

Smatra i da političar može biti svatko, a pjevač baš ne može.

Milanović u Puli

Predsjednički kandidat Zoran Milanović u petak je u Puli, gdje je počeo prikupljati potpise za predsjedničku kandidaturu, rekao kako u Istri očekuje dobru podršku te ja najavio žestoku i poštenu borbu u kampanji do zadnjeg trenutka.

Milanović je komentirao štrajk prosvjetnih djelatnika te ocijenio da je njihov zahtjev za povećanjem koeficjenata danas potpuno opravdan i da se sve skupa nije smjelo dogoditi.

"Zahtjev za povećanjem koeficijenata je danas potpuno opravdan i ovo bezobrazno ignoriranje koje traje već mjesec dana ne vodi nikamo. Hrvatska je 2011. bila zemlja koja se financijski utapala i trebalo joj je na neki način davati umjetno disanje. To je bilo jedno vrijeme, sada je drugo vrijeme", rekao je Milanović i dodao da je normalno kad novca ima više da učitelji i profesori hoće dio i za sebe.

Istaknuo je da oni rade odgovoran posao i da se od njih očekuje puno. "Očekujemo da od naše djece naprave pametne i školovane ljude. Ti ljudi rade za relativno mali novac. Sada im se pokušava podmetnuti da su uhljebi. To je vrlo ružna riječ, oni nisu uhljebi, oni su tkivo nacije", rekao je Milanović.

Po njegovim riječima, opasniji je skandal s krijumčarima jer je to, kako je rekao, dokaz da sustav ne funkcionira i da je truo te da se želio zataškati.

"To je opasan skandal i to sve govori o sustavu. To je vjerojatno zataškavanje radi kampanje i kao predsjednik Republike dat sve u okvirima moći kao vrhovnog zapovjednika da se Hrvatska vojska očisti od takvog kriminala i nemorala. Dva mjeseca je netko to držao u ladici nadajući se da će ta afera biti zataškana", rekao je Milanović.

Slučaj s helikopterima je, ustvrdio je, druga katastrofa nakon slučaja s nabavkom borbenih zrakoplova koji je primjer kako se ne smije raditi dodavši da će kao predsjednik Republike to onemogućavati - zakonito i racionalno.

"Ne mogu raspisivati referendume, ne mogu ljudima dijeliti novac. Stoga upozoravam birače da ne nasjedaju na trikove koje slušaju od mnogih kandidata, predsjednik ne upravlja novcem to radi premijer. Dok sam bi premijer taj novac nije curio nekontrolirano u razne Borg skupine. Više se pazilo i pazit će se opet", poručio je Milanović.

Milanović je ocijenio da je situacija u vanjskoj politici lošija nego 2015. kad je odlazio iz Vlade.

"Ratovi su gotovi, moramo početi živjeti normalno. To ne znači da ćemo zaboraviti one koji su pali, žrtvovani, ubijeni i nestali - to nikada, ali radi svoje budućnosti i sadašnjosti moramo ići naprijed i tražiti saveznike u vanjskoj politici. Tu je situacija lošija nego 2015. kada sam odlazio iz Vlade. U zadnjih pet godina radilo se uvjerljivo najlošije jer su uvjeti bili ekonomski bolji i povoljniji nego ikada", rekao je Milanović.

U tome što je počeo kampanju prikupljanja potpisa u Puli nema, kaže, velike simbolike.

"Pula je zapadni dio Hrvatske, Hrvatska je dio zapada, a ono što nam daje najveću snagu je pripadnost Hrvatske zapadnom civilizacijskom krugu u smislu vrijednosti. Hrvatska je naravno i Mediteran, ali djelomično i Balkan i na taj Balkan nas sadašnja predsjednica i HDZ izravno i neizravno simbolički guraju", ocijenio je Milanović.

Poručio je i kako će njegova politika prema Srbiji, kada postane predsjednik, biti korektna, upravo onakva kakva nije srbijanska prema nama.

"Nemam predrasude. Susjedu treba pomoći u vlastitom interesu, prije svega. No, ne želim da se sve svede na jednu politiku i nisku razinu ucjene na kakvu se Hrvate uvijek pred izbore poziva. Hrvatska nije isključivo zapad, ali treba gledati prema zapadu, tamo su vrijednosti, novac i šanse, tamo uostalom odlaze naši ljudi", rekao je Milanović.

Milanović je dodao i kako bi bilo bolje da se predsjednički izbori održavaju 29. prosinca jer bi to tisućama ljudi koji će između Božića i Nove godine boraviti u Hrvatskoj omogućavalo da glasaju ako žele.

"HDZ želi ubiti demokraciju u Hrvatskoj", zaključio je Milanović.

Milanović u Puli

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić potporu Milanoviću dao je potpisom njegovoj kandidaturi na tržnici u zagrebačkim Utrinama.

Ustvrdio je da su u Hrvatskoj pod vodstvom Vlade Andreja Plenkovića nenormalne stvari postale normalne, što će se, uvjeren je, promijeniti pobjedom njihova kandidata Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima.

"Dali smo potpis i podršku kandidaturi Zorana Milanovića, za kojega vjerujemo da će pobijediti i vratiti ugled i dostojanstvo Hrvatskoj. Milanović će pobijediti jer ima svoj karakter, stav i mišljenje i zalaže se za to da Hrvatska postane normalna zemlja. Na žalost, situacija u zemlji je takva da su nenormalne stvari postale normalne na čelu s ovom Vladom i to moramo promijeniti na izborima“, poručio je Bernardić.

Trendovi su dobri, kaže Bernardić, pa u SDP-u vjeruju da će nakon 5. siječnja Milanović vratiti ugled i dostojanstvo funkciji predsjednika. "Mi ćemo voditi afirmativnu kampanju. Milanović je to pokazao svojim stavom, mišljenjem, kao i to što u ključnim pitanjima pokazuje smjer rješenja i vjerujem, kao i svi ostali građani, da će biti korektiv svemu lošem što se danas događa u hrvatskom društvu", rekao je.

Bernardić je također komentirao štrajk prosvjetara, naglasivši da je SDP već predstavio svoj plan za rješenje tog problema tako što bi se učiteljima povećale plaće iz dva dijela - dizanjem neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 5000 kuna te podrškom zahtjevima sindikata da koeficijenti narastu za 6,11 posto. Na taj način bi se njihov status izjednačio s drugima s njihovom naobrazbom u sustavu državne uprave, dodao je.

"Nije točno da novca nema, kao što je Plenković prvo tvrdio, jer je poslije priznao da ima novca za sve, što potvrđuje jučerašnji sporazum sa sindikatima državnih službi“, ustvrdio je Bernardić zapitavši zašto novce za jedne ima, a za druge nema.

Upitnim i skandaloznim ocijenio je izjave ministrice obrazovanja Divjak poručivši da mora odlučiti je li na strani Vlade ili sindikata, jer ne može sjediti na dvije stolice, što je karakteristično ponašanje za HNS. S druge strane, premijer ih ignorira i pokazuje im da su nebitni osim svakoga petka kada dođu dići ruke za njegovu vladajuću većinu, kazao je.

Bernardić očekuje da će "nerazjašnjeni i skandalozni slučaj Ćelić" idućeg tjedna biti tema saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, te da će se na tom tijelu raspravljati i o "nikad većoj aferi" u koju su upleteni MORH i ministar obrane Damir Krstičević.

Milanovićevu predsjedničku kandidaturu podupire 13 stranaka – SDP, HSS, GLAS, IDS, HSU, Demokrati, SNAGA, PGS, Reformisti, Stranka umirovljenika, Hrvatski laburisti, Međimurski demokratski savez i Zelena Pula.

Juričan od ponoći u akciji

Prvi je s prikupljanjem potpisa krenuo Dario Juričan, koji se na svojoj službenoj stranici na Facebooku pohvalio kako je "delao dok su drugi spavali".

"Ravno u ponoć, čim je DIP izbacio obrazac, na Savici u Zagrebu, na mjestu gdje je Milan Bandić uhićen prije 5 godina, započeli smo kampanju sakupljanja potpisa! Hvala svima koji ste došli, jako ste nas razveselili! Nakon Savice otišli smo na Trg i tamo nastavili sakupljati potpise", napisao je Juričan.

Kandidati potpise trebaju prikupiti u 12 dana, i to samo na obrascima Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Svaki birač potpisom može poduprijeti samo jednog kandidata, a valjanost potpisa provjeravat će se pri predaji kandidature.

Obrasci će se moći isprintati s mrežne stranice DIP-a od 22. studenoga u "nula, nula sati" i ne mogu se zamijeniti nekim drugim, starim obrascima, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Rok za kandidature je do ponoći 3. prosinca. DIP potom ima 48 sati za njihovu provjeru i objavu liste kandidata za predsjednika. Kad to učini, i službeno će krenuti izborna promidžba.

DIP će kandidature zaprimati već od petka, 22. studenoga, u prvim danima u svojoj zgradi u Visokoj 15, a četiri posljednja dana u zgradi Hrvatskog sabora.

Kako bi se spriječile gužve, DIP poziva predsjedničke kandidate da najave dolazak.

S kandidaturom i poseban račun za financije

Skupe li potrebnih 10 tisuća potpisa, potencijalni predsjednički kandidati svoje kandidature mogu DIP-u predati i prije krajnjeg roka, a pri tome trebaju voditi računa da najkasnije s danom predaje moraju otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe. Za sada je to učinilo njih jedanaest.

Sredstva s tog računa mogu koristiti samo za podmirenje troškova promidžbe, ne i za podmirenje osobnih troškova kao što su troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja i sl.

O otvaranju posebnog računa potencijalni su predsjednički kandidati dužni pisano obavijesti DIP koji im izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja. Riječ je o računalnom programu putem kojeg se dostavljaju i druga propisana izvješća i podaci te se objavljuju na mrežnoj stranici DIP-a. Taj način dostave, odnosno taj sustav novost je na skorim izborima za predsjednika države, ali je uspješno primijenjen na izborima za Europski parlament, podsjeća Fabijančić-Križanić.

Novi sustav, smatra, nije težak za kandidate, široj javnosti jamči preglednost i transparentnost, a DIP-u olakšava nadzor.

Novosti u financiranju

Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna.

Promidžbu može financirati iz vlastitih, sredstava stranke koja ga je predložila te iz donacija - fizičkih i pravnih osoba koje mu mogu donirati do 30 tisuća odnosno 200 tisuća kuna.

Donacije u novcu uplaćuju se na poseban račun, a donatori su dužni primatelju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno lokalnim proračunima ili zaposlenicima.

Po novome, ako je donacija veća od pet tisuća kuna, tada treba zaključiti ugovor, a za svaku se mora izdati potvrda, napominje potpredsjednica DIP-a.

Novost je i da potencijalni predsjednički kandidati koji su otvorili poseban račun, a neće postati kandidati, moraju isti zatvoriti 15 dana po objavi zbirne liste kandidata, naglašava Fabijančić-Križanić.

Prva financijska izvješća predsjednički će kandidati DIP-u morati podnijeti sedam dana prije izbora, a DIP će ih objaviti na svojoj mrežnoj stranici i tako učiniti dostupnim javnosti.

S obzirom da su izbori i financijski zahtjevan posao, Vlada je kandidatima za naknadu dijela troškova u proračunu osigurala 2,8 milijuna kuna, no na nju mogu računati samo kandidati koji osvoje više od 10 posto glasova.

Petogodišnji mandat

Hrvatska predsjednika države bira na mandat od pet godina, biraju ga punoljetni hrvatski državljani u Hrvatskoj i inozemstvu.

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat, svoje mjesto na Pantovčaku vide i bivši premijer Zoran Milanović, kao i Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić, Vlaho Orepić...

Ako niti jedan kandidat za predsjednika države Republike Hrvatske ne dobije u prvom krugu većinu glasova svih birača koji su glasovali, održava se drugi krug izbora nakon 14 dana.

Znači, ne dobije li 22. prosinca niti jedan predsjednički kandidat većinu glasova birača koji su glasovali, za dva tjedna, 5. siječnja 2020. održat će se drugi krug u koji će ući dva kandidata s najviše dobivenih glasova. (MT/Hina)