Ivo Josipović na svom je webu objavio pismo o promjenama koje bi poduzeo u pet točaka.
Ivo Josipović koji je u utrci za još jedan mandat na Pantovčaku, obratio se javnosti 's molbom da se okrenemo pravim društvenim problemima'.
Vezani članci
Naglašava na da našu zemlju opterećuje pet velikih tema:
1. Otuđenost i bahatost elita. Političke elite same sebe nedemokratski biraju u strankama i na izborima.
2. Rascjepkana i centralizirana država. Hrvatska je podijeljena u gotovo 600 teritorijalnih jedinica. Ima najviše plaćenih političara na tisuću stanovnika u Europi.
3. Zakrčenost sustava. Vlada, sudovi i odvjetništva nemaju jasne uloge.
4. Nejednakosti i kriminal. Državni sustav proizvodi nepravdu, nejednakost i kriminal.
5. Trošenje budućnosti i život na kredit. Ne stvara se nova vrijednost i rast društvenog proizvoda. Živimo na kredit i trošimo resurse budućih generacija.
Josipović video linkom čestitao Novu godinu vojnicima u misijama
'Ako se godinama samo konstatira loše stanje, onda raste nemoć i bijes. Odgovorne političke vođe moraju ponuditi, realna i ponekad teška rješenja. Ta smo rješenja, posebno strukturne reforme odgađali puna dva i pol desetljeća: osamnaest godina vlasti HDZ-a i sedam SDP-a', naglašava Josipović.
Sukladno ustavnim ovlastima predsjednika, predlaže novi Ustav kojim će se provesti reforme.
Ovo su glavne promjene koje su, tvrdi Josipović, pretpostavka društvenog i gospodarskog razvoja (prenosimo ih u cijelosti):
1. Pošten izborni sustav
Hrvatski izborni sustav je nepošten i nedemokratski. Nema nikakve demokracije u strankama. Izborni sustav podržava izbor mačaka iz političkih vreća. Novi ustav će to zabraniti i promijeniti. Političari pod službenim istragama odmah će morati vratiti mandate. Birati ćemo zastupnike “imenom i prezimenom” koji će odgovarati građanima a ne stranačkim šefovima. Zastupnici u Saboru kucat će na vaša vrata čitav mandat a ne samo jednom u četiri godine. Građani će konačno slobodno odlučiti tko su novi ljudi koji trebaju Hrvatskoj.
2. Hrvatska snažnih regija (primjer Slavonije)
Hrvatsku treba decentralizirati i stvoriti snažne regije. Slavonija i Istra su odlični primjeri. Može li Slavonija izići iz siromaštva? Može li ovako usitnjena povlačiti dovoljno sredstva iz EU? Zašto je previše činovnika koji ne mogu iz prireza osigurati sami sebi plaću? Mogu li se Slavonci osjećati kao ravnopravni i ponosni građani? Ne mogu jer im to ne daju. Isto vrijedi za Istrijane, Dalmatince, Primorce, Zagorce, Međimurce, Podravce, Gorane… Stranke koje su javno ustale protiv Hrvatske regija zapravo ne žele ukinuti bazu svoga financiranja.
Stranka im je ispred regije i države. Zbog toga je u Ustavu potrebna promjena odredbi koje određuju da su županije temelj regionalne samouprave. Stvorimo Hrvatsku snažnih regija u Europi regija. Slavoniju kao regiju koja upravlja financijama, institucijama, europskim fondovima – ponosna povijesna hrvatska regija. Pet do osam regija, jednako snažnih i vitalnih, temelj su ekonomskog oporavka i štedljive a ne rasipne države.
3. Ravnoteža vlasti i funkcionalnost institucija
Država to su njene institucije. U Hrvatskoj se Vlada, sudovi, državna odvjetništva i druge institucije države često nalaze u međusobnoj blokadi. Nemaju dovoljno ovlasti ili one nisu dovoljno jasne niti na razini države niti na razini županija i općina. Moj prijedlog Ustava definirat će uloge glavnih institucija, ali i mjesnih, lokalnih i područnih i napraviti ih neovisnim, efikasnim i odgovornim. Institucije države moraju služiti građanima, a ne same sebi.
4. Jednakost šansi, pravednost i poštenje
Novim ustavnim uređenjem države smanjit će se broj političara i povećati njihova odgovornost, izgraditi jača socijalna država koja je u stanju boriti se protiv siromaštva, što je ključno za Hrvatsku da smanji iseljavanje mladih ljudi trbuhom za kruhom. Novi Ustav neće mijenjati povijesne temelje, naročito tu naglašavam važnost i značaj branitelja i Domovinskog rata, ali i ostale životno važne vrijednosti moraju se naći u temelju Ustava: politička kultura i demokratičnost, socijalna pravednost i ekološka odgovornost. Posebice je značajna socijalna pravednost jer se tiče svih građana i država mora pokazati humanost u postupanju prema njima. Kreditni sustav i pljačka državnih poduzeća doveli su stotine tisuća ljudi u situaciju da su ostali bez posla. Ljudi ne mogu vraćati kredite i spojiti kraj s krajem od mjeseca do mjeseca. Sustav mora biti pošten i pravedan prema životima građana.
Stvaramo tržišnu ekonomiju, ali najviše društvene vrijednosti nisu na prodaju. Čuvamo nacionalne vrijednosti, a ljude stavljamo u istu poziciju u natjecanju sposobnosti i rada. Podsjećam da je na moj prijedlog u Ustav unesena odredba o nezastarijevanju kriminala. Istrage protiv pljački ne prestaju i nemaju vremenskih ograničenja. Sva velika uhićenja kriminalaca dogodila su se u mom mandatu, i ne odnose se samo na ministre, nego i na župane, gradonačelnike i tajkune koji su u ratu i poslije rata krali i otimali tuđe.
5. Kraj života na kredit
Od kraja Domovinskog rata hrvatske su vlade do danas sve probleme financiranja razvoja rješavale kreditima i povećanjem duga. To su radile i županije i općine, te javna poduzeća. Građani su iskorišteni i prevareni kreditnim ponudama s nepoštenim klauzulama – najbrutalnije su bile one kod kredita u švicarskim francima.
Doživljavaju dramu ovrha. U ožujku 2013., pokrenuo sam mjere za oprost duga koje stupaju na snagu za deset dana. Od petnaestog siječnja oprašta se dug do 25.000 kuna za 60.000 najugroženijih građana naše zemlje. U 20 mjera koje sam predložio Vladi, nalazi se ključ za olakšanje dužničke krize građana. Jedna od njih je i izmjena Ovršnog zakona na način da se ne može provesti ovrha nad stanom koji je jedini stambeni prostor dužnika/obitelji, a koji vrijednošću ne prelazi propisani minimalni standard stanovanja. Moj je prijedlog i da kamata, kad dosegne glavnicu, prestane teći. Zatražio sam i da se zakonski predvide slučajevi u kojima se dužnik ne može deložirati, te da Hrvatska narodna banka kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope uvažavajući i životni standard i prirodu bankarskog posla. Pozvao sam među tim mjerama i dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnosti koji bi podupirao socijalne projekte za nužnu pomoć u slučaju siromaštva građanima koji su pali u dužničku krizu.
Nećemo na tome stati. U novom Ustavu jasno će se ograničiti visina fiskalnog deficita. To je jedini način da se pobjede političke elite koje stalno podilaze javnosti i dugom plaćaju političke glasove. Od početka krize proračuni na svim razinama države rastu dok nacionalni proizvod pada, bez obzira koja stranka bila na vlasti. To je dokaz da ne trebamo mijenjati samo političare i stranke. Moramo mijenjati sustav.
Konstitucionalna ekonomija je prokušano rješenje za krizu sustava i odgovornosti političkih elita kojom možemo potaknuti ekonomski rast.
Cijelo obraćanje predsjednika Ive Josipovića možete pogledati ovdje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
