Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pozdravila je u utorak na poslovnom ručku AmChama u Zagrebu pozitivne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj, ali i upozorila da taj trend nije dugotrajno održiv bez pravih, konkretnih reformi.


Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izložila je svoje mišljenje o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i preporuke za njezino poboljšanje pred više od 230 američkih i hrvatskih gospodarstvenika i predstavnika diplomatskog zbora, među kojima su bili predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i američka veleposlanica u RH Julieta Valls Noyes.

Vezani članci Kolinda Grabar-Kitarović u posjetu Zadarskoj županiji (Foto: Marko Dimic/PIXSELL) Kolinda Grabar-Kitarović posjetila Zadarsku županiju, Kalmeta komentirao Škorin poziv HDZ-ovim biračima: "Malo morgen" Kolinda Grabar-Kitarović sa suprugom Jakovom (Foto: Dnevnik.hr) Zapjevao i prvi suprug: Grabar-Kitarović u Splitu pjevala "Moju domovinu", Jakov joj se pridružio u izvedbi "Cesarice"

Nazočili su i šef predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević, visoki predstavnici Svjetske banke i veleposlanstava Turske, Kine, Kanade, Irske, Portugala, Norveške, Belgije i Slovenije.

Grabar-Kitarović pozdravila je pozitivne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj zadnjih mjeseci, ali i pozvala na oprez jer ti trendovi još nisu dugotrajno održivi.

Povećana osobna potrošnja, povećanje izvoza, pad cijena nafte i povećanje industrijske proizvodnje potaknuli su u zadnja tri tromjesečja rast BDP-a veći od očekivanog, kazala je, istaknuvši da Europska komisija ove godine očekuje rast BDP-a u Hrvatskoj od 2,1 posto, a za prošlu godinu od 1,8 posto.

Međutim, Grabar-Kitarović je upozorila da je takav rast ipak najmanji od svih novih država članica EU-a te da Hrvatska i dalje gubi korak s izravnom konkurencijom. Uz to, javni dug i dalje raste, a projicirani rast bez mijenjanja uvjeta i okruženja neće biti dostatan za plaćanje kamatnih stopa na tako velik dug. Problem je i što se radna mjesta ne otvaraju u dovoljnoj mjeri, a nezaposlenost statistički pada jer ljudi, a posebice mladi bježe u inozemstvo, kazala je.

Ocijenila je da je do ostvarenja ovih pozitivnih pokazatelja došlo inercijom, a ne strukturnim i strateškim gospodarskim potezima, upozorivši da je izbjegavanje suočavanja s istinom i realnom situacijom neodgovorno i u konačnici opasno.

"Ciklička gospodarska kretanja koja nam, čini se, donose razdoblja rasta ne smiju biti obilježena izostankom strukturnih reformi", istaknula je predsjednica, upozorivši da bi zadržavanje postojeće strukture gospodarstva i modela rasta moglo dovesti do novog, bolnog pada u nekoj budućoj recesiji.

Predsjednica je istaknula da njezino Vijeće za gospodarska pitanja, koje čini 16 stručnjaka, predstavnika raznih komora, udruga i fakulteta, radi na poboljšanju gospodarske situacije u zemlji i svojim preporukama pomaže u radu Vlade.Kao glavne prioritete Grabar-Kitarović je istaknula potrebu prilagodbe fiskalne i monetarne politike, zatim smanjenja administrativnog optećerenja te smanjenja i restrukturiranja poreznih i neporeznih opterećenja koja negativno utječu na konkurentnost.U pogledu reforme javne uprave, Grabar-Kitarović se zauzela da se naglasak stavi na poboljšanje njezine učinkovitosti i transparentnosti, a ne puko smanjenje broja općina i službenika.

"Vrijeme je da se u provedbi reformi pomaknemo s praznih riječi na prave, konkretne reforme", poručila je Grabar-Kitarović, istaknuvši da je cilj reformi lakše poslovanje.

"Temelj i cilj svih promjena mora biti konačno tržišno gospodarstvo i privatni sektor kao generator, pokretač i osigurač održivog i stabilnog gospodarskog rasta i razvoja", kazala je.

"Poseban naglasak treba staviti na izvozno orijentiran privatni sektor koji će služiti kao podloga za razvoj svih drugih gospodarskih aktivnosti u državi", dodala je, napominjući da kvalitetna radna mjesta moraju biti važnija od pukog iznosa ulaganja.

Kad je riječ o negativnim demografskim trendovima i obrazovanju, predsjednica je kazala da rješavanje tih problema zahtijeva puno vremena. Pritom je izrazila zadovoljstvo visokom potporom cjelovitoj kurikularnoj reformi istaknuvši da je kvalitetno obrazovanje temelj zdravog i kvalitetnog razvoja cijelog društva, a posebice gospodarstva.

Jedan od snažnih alata razvoja gospodarstva je i gospodarska diplomacija, nastavila je, istaknuvši svoju aktivnu ulogu na tom području, posebice u promicanju suradnje između sjevera i juga EU-a kroz inicijativu "Jadran-Baltik-Crno more" za koju je kazala da je jako dobro prihvaćena jer otvara velike potencijale za suradnju na području razvoja infrastrukture i energetike kao i u privatnom sektoru.

Grabar-Kitarović istaknula je također važnost novih globalnih trgovinskih sporazuma ocijenivši da Hrvatska u njima mora naći svoje mjesto i interes.

Smatra da sklapanje Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva između EU-a i SAD-a (TTIP) ima golem potencijal ako mu se pristupi "ozbiljno, odgovorno i pragmatično". Napomenula je, međutim, da njegovi rezultati i učinci ne smiju biti prepušteni slučaju i da se Hrvatska mora aktivnije uključiti u pregovore a ne biti samo promatrač.

Predsjednica se na kraju zauzela za usporednu i usklađenu provedbu svih navedenih reformi kako bi Hrvatska dostigla svoje konkurente i razvila robusno gospodarstvo otporno na krize.

"Unapređenje poslovnog okruženja i podizanje konkuretnosti naših radnih mjesta omogućit će da fiskalna konsolidacija ne izazove negativna cirkularna kretanja. Ciljano i konkretno poticanje i razvoj izvoznih kapaciteta omogućit će smislenu gospodarsku diplomaciju. Unapređenje ulagačkog okruženja i rješavanje administrativnih zapreka omogućit će djelotvorno privlačenje ulagača, a kvalitetan obrazovni sustav i demografska politika omogućit će mladima da ostanu u Hrvatskoj", zaključila je.

Berislav Horvat, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, također je u svojem govoru poručio hrvatskim vlastima da ih trenutačni gospodarski rast ne smije zavarati i pozvao na nastavak reformi.

"Dugoročni prioritet hrvatskog državnog vrha treba biti privlačenje izravnih ulaganja, kao i kontinuirani rad na poboljšanju uvjeta poslovanja", kazao je.

U ime poslovne zajednice koju predstavlja, Horvat je hrvatske vlasti pozvao u prvom redu na reformu javne uprave koja treba biti servis građanima i gospodarstvu.

Istaknuo je također važnost osiguranja predvidljivosti i stabilnosti poslovnog okruženja.

Pozvao je i na dosljednu primjenu procjene učinaka propisa, uključujući javnu raspravu, te na izradu nacionalne strategije za ljudske potencijale kako bi se uskladili ponuda i potražnja na tržištu rada jer poslodavci često teško pronalaze kvalitetne radnike. (Hina)