Miljenić je to rekao novinarima nakon saborske rasprave o zakonskim izmjenama kojima Vlada namjerava smanjiti zakonske zatezne kamate.
Pročitajte i ovo
NSATU aktivnosti
Oporba o misiji: "Plenkoviću nije trebalo vjerovati, časnici idu u Ukrajinu"
DOSJEI X
Miljenić na odboru za obranu: "Zatvorite sjednicu, pa će Kundid moći pričati o klasificiranim podacima"
One bi se za odnose iz trgovačkih ugovora te ugovora između trgovaca i osoba javnog prava po predloženom snizile s 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika te poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik s 12,14 na 10,14 posto.
Mijenja se i visina najviših ugovornih kamata, koje za poduzetnike ne bi mogle biti više od zakonskih zateznih kamata uvećanih za polovinu te stope, što znači da je njihova gornja granica 15,21 posto.
Za građane bi se se najviše ugovorne kamatne stope na potrošačke kredite snizile s 11 na 10,14 posto, a za stambene kredite s 9 na 8,14 posto.
Miljenić je, međutim, uvodno kazao kao će kamate u jednom dijelu i rasti, i to kad se radi o ugovorima između osoba od kojih jedna nije trgovac, a u kojima nije utvrđena visina kamatne stope.
"One bi po ovom porasle sa 12 na 12,21, ali to se ne odnosi na dopuštene minuse kao što je bilo govoreno", naglasio je Miljenić.
TUŽBE PROTIV BANAKA Do sada pokrenuto 2000 parnica - Od 15 presuda, 11 u korist dužnika
HDZ-ov Goran Marić upozorio je, međutim, da se takvim rješenjem ide na štetu dužnika, a u korist vjerovnika, prije svega banaka, "i to baš kad korisnici tuže banke".
"Bilo je predviđeno da, kad nije ugovorena i visina kamatne stope, vrijedi polovina zakonske zatezne kamate, a to je nepovoljnije od postojećeg rješenja koje predviđa jednu četvrtinu zatezne kamate. Zato smo amandmanom zatražili da se izbriše taj članak i da se ide ne na štetu, nego na korist dužnika", objasnio je Marić novinarima.
Odbacio je tumačenje ministra Miljenića da se to rješenje odnosi na vrlo mali broj kredita. "Ono izravno i neizravno obuhvaća milijun građana, to nikako nije minorna skupina, nego itekako bitna i socijalno najugroženija. To su čak i svi krediti vezani uz švicarski franak", tvrdi Marić.
HDZ predlaže i dodatni amandman, po kojemu bi se brisala mogućnost bankama da dužnicima obračunavaju i više kamate od zateznih, ukoliko je ugovorena stopa viša od maksimalne zakonske zatezne kamate.
"Našim amandmanom ta mogućnost se briše, tako da se onemogućuje otežavajuća situacija za dužnike i moći će se nakon zakašnjenja samo obračunavati zakonska zatezna kamata", rekao je Marić.
I laburist Dragutin Lesar tumači da bi predložena promjena najviše kamatne stope tamo gdje ona nije ugovorom utvrđena pogoršala položaj dužnika u švicarskim francima.
"Dosada se, kada nije bila ugovorena kamatna stopa, primjenjivala jedna četvrtina zatezne kamatne stope. Jedna četvrtina od 12 je bilo tri, a jedna polovina od osam je četiri. I za te građane, odnosno rješavanje spora ako nije ugovorena stopa kamate raste za 30 posto", kazao je Lesar, koji je također uložio amandman da se takvo rješenje izbriše.
"Što se tiče amandmana, mi ćemo ih razmotriti u ovom i u svakom drugom slučaju. Jedan se odnosi na visinu kamatne stope tamo gdje nije ugovorena, što su vrlo rijetki slučajevi. Razmotrit ćemo, neću reći u ovom trenutku da ili ne, ali smo skloni prihvaćanju", rekao je novinarima Miljenić.
Naglasio je da je osnovna intencija predloženih izmjena "bitno rušenje zakonskih zateznih kamata". "U ostalom smo korigirali stope na način da one ostanu manje-više na sadašnjoj razini, jer se tu postavlja pitanje je li uopće dozvoljeno ograničavati ugovornu kamatu, u kojem segmentu i koliko. To je nešto što ćemo riješiti relativno skoro kroz zakon o potrošaknom kreditiranju", kazao je.
Najavio je skoro rješavanje pitanja kamata u jedinstvenom zakonu te pojasnio da Vlada s predloženim izmjenama ide po hitnom postupku kako bi olakšala građanima koji zbog visokih zateznih kamata ne mogu servisirati svoje dugove.
Što se tiče amandmana kojem bi se bankama onemogućilo da u slučaju kašnjenja obračunavaju ugovorenu stopu ako je ona viša od maksimalne zatezne, Mljenić je kazao kako je Vlada i to "sklona razmotriti i eventualno prihvatiti".
"Bitno je da se u raspravi daju upravo takvi konkretni prijedlozi i da ih mi kao predlagatelj možemo staviti u cjelinu zakona. Sve što bude u interesu građana ćemo prihvatiti", poručio je ministar. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook