Smrt hrvatskog vojnika u Afganistanu otvorila je nove polemike. Zoran Milanović, bivši premijer koji želi ući u utrku za predsjednika republike, smatra kako je ovo pravi trenutak da se razmisli o smanjenju broja vojnika koje Hrvatska šalje u misije.

Galerija


Provjerili smo može li se to samo tako učiniti, ali pitali i druge koji žele biti vrhovni zapovjednici što misle o tome.

"Mi smo broj vojnika u Afganistanu smanjili s 350 na 50, sada ih je 90. Smatram da se to treba smanjiti. To nije naš rat, to nije ni NATO-ov rat", rekao je u petak Zoran Milanović.

S Pantovčaka uzvraćaju. Kao premijer nije bio protiv, a ni službena statistika ne ide mu u prilog. Na početku mandata SDP-ove vlade u ovu NATO misiju otišlo je 319 vojnika. U zadnjoj godini njih 109. I danas se brojke kreću u tim omjerima. 50 vojnika kao što tvrdi Milanović Hrvatska je posljednji puta poslala 2005.

Za Miroslava Škoru nema dileme. Hrvatska je, kaže, kao članica NATO-a preuzela određene obveze.

Damir Krstičević na komemoraciji za Josipa Briškog (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Komemoracija za poginulog vojnika, Krstičević kroz suze: ''Danas s Josipovom obitelji tuguje i njegova druga obitelj, obitelj Hrvatske vojske''

"Hrvatski vojnici nemjerljivo doprinose ugledu naše zemlje u svijetu. Za razliku od neodgovornih političara koji zbog svoje kratkoročne koristi taj ugled doslovce rasprodaju. Temu ostanka naših vojnika u Afganistanu treba raspraviti hladne glave, a ne govoriti o njoj na jedan način kad si na vlasti, a drugi kad si u oporbi", rekao je Miroslav Škoro.

Hrvatska je u Afganistanu 16 godina. I prije nego što smo ušli u NATO. Stjepan Mesić tada je bio vrhovni zapovjednik.

"Predstavnici NATO pakta su tvrdili da mi nećemo biti u borbenim jedinicama i da su naši vojnici sasvim zaštićeni i da će biti samo logistika. Ali ja sam rekao ako bi bilo koji naš vojnik poginuo, ja bi povukao vojsku iz Afganistana", rekao je Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH od 2000. do 2010.

No predsjednik ne može sam donijeti odluku niti o povlačenju niti o smanjenju broja vojnika. Takvu odluku predlaže Vlada. A izglasat je mora Sabor.

Josip Briški (Foto: MORH) U krvavom napadu u Kabulu poginuo je skupnik Josip Briški: Iza sebe ostavio suprugu i jednogodišnjeg sina

Na pitanje može li Hrvatska reći da ćemo poslati samo 50 vojnika, viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OS RH odgovara: ''Teoretski gledano može, ali to bi sigurno bio veliki potres. Smatralo bi se da Hrvatska nije korektna članica NATO-a i morali bi imati dosta dobro opravdanje zašto mi to radimo. Bilo je primjera kad su države unilateralno donosile takve odluke i to nikad nije bilo prihvaćeno s odobravanjem ostalih članica."

Osim u Afganistanu, hrvatski vojnici nalaze se u misijama i u Iraku, Libanonu, zapadnoj Sahari, Indiji, Pakistanu, Somaliji, Kosovu, Poljskoj. Ključno obilježje NATO-a je obrana.

"Sve ostale članice garantiraju svakoj od svojih članica da će u slučaju napada one doći u obranu'', rekao je Hranj.

Svatko tko želi biti dio moćnog saveza, mora igrati po pravilima - u kojima nema olakog nabacivanja brojkama vojnika u misijama.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Problemi u izbornoj godini: Topi se potpora Predsjednici, za svoj rad više nema potporu većine građana