Zamislite da uhvatite provalnika s maskom kako leži na kauču u vašem dnevnom boravku. Pitate ga što radi, a on kaže da se tu slučajno zatekao. Uslikate ga i sve prijavite institucijama i za provalu na kraju nitko ne odgovara. Na tom tragu stigao je Videopoziv iz okolice Sesveta.
"Netko je posjekao nekoliko tisuća kvadrata državne šume i zatrpao to s nekoliko tisuća kubika smeća. Zatečeni čovjek u bageru kojim je ravnao to smeće tvrdi da se tamo zatekao slučajno i da ne zna ništa. Državne institucije već nekoliko godina šute i ne znaju ili ne žele čije je smeće zakopano u državnoj šumi. Možete li vi doći i otkriti zašto nikome nije važna državna imovina", stoji u Videopoziv koji su snimili građani.
Slučajno, to je ključna riječ. Iz udruge Zelene i plave Sesvete poslali su i fotografiju koju su snimili. I kada se pogleda uistinu se vidi bager parkiran na hrpi smeća. Pa kako se netko slučajno zatekne na bageru koji ravna smeće po državnoj šumi, otišao je istražiti reporter Dnevnika Nove TV Ivan Čorkalo.
"To je ono što je na površini ostalo, to su tvrde opeke. Ovo su nekakvi bužiri za nekakve vodove, betonski blokovi i komadi asfalta. Ja mislim kada bi netko zakopao bagerom da bi unutra bila gomila dokaza koja bi nam rekli kome pripada ovaj otpad", rekao je Anto Damjanović iz Udruge zelene i plave Sesvete.
Od prvog momenta znalo se tko je zakapao. Jer bagerista je na djelu zatekao nadležni šumar.
"Zatekli smo bager koji se nalazi na hrpi građevinskog otpada koji je pomiješan sa zemljom i koji isti razastire po cijeloj površini. Bager je stajao na hrpi smeća visine dva metra. Došao sam do bagerista i pitao on je rekao da ne zna ništa i da su ga poslali da tu radi", ispričao je Dario Hlebec, revirnik šumarija Dugo Selo.
Obavijestio je lugara koji je alarmirao policiju.
"Tu se vidi da tu nije samo građevinski otpad nego i komunalni. Ovdje je razina vodonosnika na 13 metara, što se procjeđuje unutra teško je reći", poručio je Damjanović.
Poduzeće za koje se sumnja da je izvodilo radove nalazi se u neposrednoj blizini. No na lokaciji nikog nije bilo. Posječena površina je oko sedam i pol tisuća kvadrata, uglavnom hrasta lužnjaka. Zakopano je, procjenjuje se, oko šest tisuća kubika raznog, možda čak i opasnog otpada.
"Vrlo vrijedna šuma koja ima svoju gospodarsku i ekološku funkciju. Stabla koja su preostala do danas uglavnom se suše jer ne mogu podnijeti toliku količinu otpada koja se tamo nalazi", napomenula je Nives Salopek iz Hrvatskih šuma.
Članovi udruge sumnjaju kako je vlasnik zakopanog otpada tvrtka koja se nalazi tik uz posječenu šumu.
"Vidi se da je šuma 2017. u komadu. 2022. nakon što je otkrivena krivosječa i ekocid jedini mogući pristup je jednim putem ili helikopterom", istaknuo je Damjanović.
Vrijedna šuma hrasta, koja je na ovoj lokaciji rasla desetljećima sasječena je i nepovratno devastirana u svega nekoliko tjedana.
U prijevodu onaj koji je pretrpio štetu sam mora platiti sanaciju. Inače Hrvatske šume su u prošloj godini morale sanirati tisuću tona otpada koje je netko ilegalno ostavio u njihovim šumama.
"Teško je to da nitko ne reagira, prvo bi pomislio to da čuvar šume nije obavljao svoj posao, pogotovo zato što je to trajalo kroz neko duže razdoblje. Trebalo je vremena to posjeći i sve to izvući, ali teško je sada reći napamet za ovu situaciju", rekao je Oliver Vlainić, iz Hrvatskog šumarskog društva.
"Sanacija neće prema ovoj procjeni kolika je površina u kvadratima i kolika je dubina zakopanog otpada biti ispod 100 tisuća eura. Njima će trebati vremena da sve to saniraju, i to je možda još i dodatna veća šteta", dodao je.
Ne zna se tko je bacao smeće
"Nažalost, jedna loša poruka prema javnosti, ispada da ljudi mogu i dalje nastavljati s takvom lošom praksom bez obzira na sve edukacije koje se rade", poručio je Vlainić.
"Šuma se može oporaviti, samo će trebati puno vremena, tu je najviše stradalo tlo. To je ono što je ostalo, ono na čemu može rasti šumsko drveće pa tek nakon sanacije i nakon dužeg razdoblja kad se uspije vratiti šumsko tlo, onda će se moći vratiti i šumska vegetacija", objasnio je.
Pročitajte i ovo
"Ljudi bacaju svašta, od organskog otpada do onog zauljenog opada do automobilskih guma ili elektroničnog otpada. Puno tih stvari koje nemaju svoje mjesto u šumi, a sve se to može besplatno dovesti na komunalni otpad, ali ljudi ne koriste tu situaciju", istaknuo je Vainić.
"Prema onome što se kroz ekološke akcije čišćenja napravi ispada da je za dobar dio toga nepoznati počinitelj i tako će vjerojatno biti u budućnosti. No, mislim da je poruka da treba krenuti s povećanjem kazni", napomenuo je i dodao da je potrebna edukacija od malih nogu, ali i da u šumi treba početi koristiti moderne tehnologije kao što su kamere i slično.
POS-ovi stanovi u Šibeniku
Prije dva mjeseca ekipa Poziva donijela vam je priču o 50-ak šibenskih obitelji koje, iako su redovito otplaćivale kredite za POS-ove stanove, a u njih nisu mogle, a rokovi za useljenje debelo su probijeni.
