Kako je Hrvatska od druge najbogatije postala druga najsiromašnija nova članica EU-a? Stručnjaci upozoravaju – čeka nas novi vrući krumpir

Galerija 6 6 6 6

Pročitajte i ovo 13 mjeseci Život uz euro nekima zvuči kao iz bajke, a drugima kao iz vica: Tko je napunio blagajnu, a tko preživljava? Što nas sve čeka? Velika anketa najvećih hrvatskih kompanija: Najavljene dobre vijesti za ovu godinu, ali postoje ozbiljni strahovi

tri vijesti o kojima se priča PRELIMINARNA ISTRAGA Ovo je uzrok tragične avionske nesreće u Indiji? Crna kutija otkrila nevjerojatan propust KOD SLAPOVA Tragedija na popularnom izletištu: Mlada žena pala u rijeku i poginula zločin potresao zagreb Istražitelji sve bliže motivu hladnokrvne likvidacije: Žena je bila u evidenciji Zavoda za socijalni rad

Zbog održavanja statusa quo Hrvatska je od najbogatije nove članice Europske unije dogurala do druge najsiromašnije. Nevoljkost u provođenju reformi rezultirala je ekonomskom strukturom koja ne može generirati značajan gospodarski rast. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je problem u nepovoljnoj strukturi vlasništva u ekonomiji.

"Hrvatska je ekonomija strukturirana tako da državni sektor i državna poduzeća čine oko 50 posto svih ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta. Prosjek EU-a je da državni sektor ne prelazi, u smislu kreiranja BDP-a, desetak posto. Zbog toga je ključno otvoriti prostor privatnom sektoru i poticati privatna ulaganja", istaknuo je Novotny.

Ulaganja Hrvatsku zaobilaze zbog niza problema koje niti nakon 30 godina nismo otklonili. Drugi mandat Plenkoviću daje mogućnost, ali i obvezu, da se s tim problemima uhvati ukoštac. A osim prevelike države to su neefikasna javna uprava, previše administrativnih barijera, neefikasno pravosuđe, korupcija, ogromni problemi u zdravstvu i školstvu.

Uz sve to, zbog koronakrize Vlada će imati još jedan novi vrući krumpir, istaknuo je informatički i komunikacijski stručnjak Marko Rakar, a to je pitanje likvidnosti.

"Od jedinica lokalne samouprave koje su sigurno jako stradale posljednjih mjeseci u pogledu svojih prihoda u odnosu na budžete primjer je grad Rijeka, koja je dijelove proračuna morala smanjivati za trideset posto", pretpostavlja Rakar.

Obvezno smanjenje javnih zaposlenika i administracije

Za oba naša sugovornika jedan od prioriteta Vlade stoga će morati biti smanjivanje ogromnog državnog i javnog aparata, a koji s godinama samo buja. Novotny tako govori da su javni sektor i središnja država 2009. godine na troškovnoj strani imali 95 milijardi kuna troška.

"Ove je godine bilo planirano 140 milijardi, znači samo su rasli troškovi javnog sektora, a ekonomski to nije pratio. Prije svega, javni sektor mora biti digitaliziran, restrukturiran, i to se ne odnosi samo na teritorijalni ustroj već i na državnu upravu", objašnjava Novotny.

Rakar pak smatra da će biti nemoguće izbjeći otkaze u javnom sektoru te ističe da je prvi put od početka samostalne države izvjesno kako će se morati napraviti korekcija u masi plaća. Za njega je nužno i podizanje investicijske klime.

"Mi smo pretjerano regulirani kao država, a količina regulacije koju poduzetnik mora udovoljiti iznimno je velika, pa je vrlo teško znati pod koje sve propise netko potpada", objašnjava.

Stoga ne čudi da nas strane investicije zaobilaze. Potrebna nam je, kaže Novotny, regulatorna giljotina, a promjene su nužne i u druga dva područja – zdravstvu i obrazovanju.

"U Europskoj uniji uglavnom je prostor obrazovnih i zdravstvenih usluga potpuno liberaliziran tako da postoji konkurencija između javnih i privatnih ponuđača. Njemačka je primjerice otvorila prostor za privatna ulaganja u bolnički sustav, tako da su dvije trećine bolnica danas u vlasništvu privatnih investitora", dodaje Novotny.

Problem privatizacije bolnica i zdravstva

Privatni kapital u javnim uslugama, i u zdravstvu i u obrazovanju, dovodi prema Novotnyju do smanjivanja troškova i kvalitetnije usluge. No za Rakar problem zdravstva leži u lošem upravljanju.

„99 posto svih naših problema u zdravstvu su problemi menadžmenta, a ne zdravstva kao takvog. Mi nemamo niti jednu bolnicu ili zdravstvenu ustanovu kojom upravlja profesionalni menadžment, i dok ne shvatimo jednom i zauvijek da je bolnica tvornica dotle se ništa neće promijeniti“, zaključio je.

A promijeniti se neće ništa i dok ne shvatimo da državi ne trebaju većinski vlasnički udjeli u više od tisuću poduzeća, a još manje oni manjinski, stoga Novotny smatra da hitno moramo u privatizaciju. Problema je puno i u njihovo rješavanje treba ići odmah.

Zadnja prilika za premijera Plenkovića

Nova Plenkovićeva Vlada odlučila je krenuti od lokalne uprave. Kažu da će prepoloviti broj lokalnih dužnosnika i tako uštedjeti sto milijuna kuna. No je li to što Plenković najavljuje uistinu reforma? Novotny smatra da nije jer treba sniziti troškove i povećati kvalitetu.

"To je vrlo kozmetička promjena. U ukupnoj veličini državnog proračuna od 140, 150 milijarda kuna, apsolutno je irelevantno imamo li 1000 ili 1500 dužnosnika. Jedini način da učinimo državu efikasnijom jest da smanjimo sve viškove. Dakle, mi imamo stotine tisuća procedura u državnoj upravi koje su apsolutno nepotrebne, neprimjerene vremenu", oštriji je bio Rakar.

Što treba činiti, dakle, znamo. No čini se kako Plenković ima volje to napraviti postupno, a ne i kratkoročno. Prema Rakaru, drugi mu je mandat dobar početak za to jer statistika, i to ne samo hrvatska, kaže da je šansa da će dočekati treći mandat mala ili nikakva. Dakle, ovo je trenutak kada može dati obol ili trag ovoj državi, dodaje.

Svaka kriza stvara prilike, a nema boljeg trenutka da se odskoči nego u krizi. Što je dublja kriza, to je šansa da se odskoči veća jer za to ipak treba odvažnosti.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!