Broj radnika koji su primali državnu potporu od 4000 kuna dovoljno govori o važnosti mjere. A ona se nastavlja i kroz srpanj i kolovoz, ali samo za najugroženije djelatnosti i pod uvjetom da tvrtka ima pad prometa od najmanje 60 posto u lipnju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.
Pročitajte i ovo
"Do sada je zaprimljeno oko 500 zahtjeva za ukupno oko 2500 osoba. Zahtjevi se podnose do 31. srpnja, tako da očekujemo u tom razdoblju i povećanje podnesenih zahtjeva", kazao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Osim ove tvrtke na raspolaganju imaju i novu mjeru – skraćivanje radnog vremena.
"Mjera je nešto složenija, odnosi se horizontalno na sve poslodavce koji zapošljavaju više od deset radnika i imamo mjeru za srpanj za mikropoduzetnike, znači one koji zapošljavaju do deset radnika", objasnio je Lončar.
Potpore iznose do dvije tisuće kuna po radniku, a koristiti je mogu one tvrtke koje očekuju da će im ukupni mjesečni fond radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme pasti za minimalno 10 posto. To pak moraju dokazati padom prometa ili primitaka za mjesec za koji traže potporu od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ograničena isplata dividende
Također, poslodavcima je ograničena isplata dividende do kraja 2021. No, velikog interesa za ovu mjeru, barem ako je suditi po broju zaprimljenih zahtjeva u prvoj polovici srpnja, nema.
"Tu imamo negdje oko 180 zahtjeva za osam tisuća radnika", rekao je Lončar.
Kada se tome pridoda tek 500 zahtjeva za potporom za očuvanje radnih mjesta, očigledno je da je danas, tek nekoliko mjeseci nakon zatvaranja gospodarstva zbog korona krize, na državnim potporama još mali broj radnika.
"Budući da se gospodarstvo probudilo, naravno da će biti smanjen intenzitet prijava i potrebe za sufinanciranjem", smatra Lončar.
U proračun vraćeno oko 51 milijun kuna
Što se pak nepravilnosti u korištenju potpora za očuvanje radnih mjesta tiče, iz HZZ-a ističu da sve čine kako bi ih sveli na minimum.
"Do sada je vraćeno u proračun negdje oko 51 milijun kuna, a važno je istaknuti da je negdje oko 1200 poslodavaca odustalo od korištenja mjera. Uglavnom su naveli razlog - da su prošli krizno razdoblje u ožujku i travnju i nije im bilo potrebno za svibanj ili za neki drugi mjesec pa su svojevoljno vratili te novce", objasnio je.
Reaktivacija mjera obustavljenih u ožujku
Osim potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatski se zavod za zapošljavanje odlučio reaktivirati mjere aktivne politike zapošljavanja koje su bile obustavljene u ožujku. Vraćene su potpore za samozapošljavanje, proširenje poslovanja, usavršavanje i osposobljavanje te javni radovi. No potpore za samozapošljavanje dolazi s izmjenama.
"Analize su naše pokazale, a uzimajući u obzir i ovu situaciju s koronavirusom, da jednostavno neke djelatnosti kojima bi mi sad davali financijsku potporu ne bi bile održive, i u tu svrhu smo napravili korekcije. Napravili smo korekcije i u trajanju ugovornih obveza. Ona je s godinu dana produžena na 24 mjeseca, napravljene su korekcije i kod jednog dijela financiranja troškova i u kontrolnim razdobljima", kazao je Lončar.
Na promjene moraju računati i oni koji će koristiti mjeru proširenja poslovanja. "Nama je cilj one poslodavce koji su koristili mjeru samozapošljavanja i one koji su uspješni i žele proširiti svoj biznis i djelatnost, mi im omogućujemo da koriste mjeru u razini od 75 tisuća, odnosno od 55 tisuća kuna ovisno o djelatnosti za koju traže potporu", smatra Lončar.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja, HZZ je do kraja godine osigurao 160 milijuna kuna, od čega bi najviše trebalo biti izdvojeno za potpore za samozapošljavanje.
